Europska komisija ima novu predsjednicu, koja je u bitci za teško osvojene glasove u Europskom parlamentu najavila aktivniji angažman na klimatskim i energetskim pitanjima. Ursula von der Leyen je zahvaljujući 383 glasa za, 327 protiv, uz 22 suzdržana i jedan nevažeći glas, u utorak u Europskom parlamentu izabrana za novu predsjednicu Europske komisije. Međutim, minimalni broj, inače tajnih glasova za tu dužnost, koju od Jeana Claudea Junkera preuzima 1. studenoga, bio je 374 (ili apsolutna većina zastupnika). Dakle, svega desetak glasova dijelilo je ovu članicu Kršćansko-demokratske unije (CDU) i donedavnu tamošnju ministricu obrane od trona Europske komisije pa vrijedi pretpostaviti da će njezin rad biti pod velikim povećalom. 

Banka za klimu

Među onima koji nisu podržali kandidaturu su i zastupnici krajnje desnih i lijevih stranaka, čak i Zeleni, koje nije uvjerila da će dati konkretne prijedloge koje oni forsiraju, već da je ponudila samo 'zalogajčiće' u zadnji trenutak, kako bi dobila podršku. Von der Leyen ističe kako želi da Europa zahvaljujući ambicioznijim politikama i većim ulaganjima postane prvi kontinent s nultom stopom emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine. To je čak obećala pretočiti u zakon, i to u svojih prvih stotinu dana. Štoviše, ona se zadnji tren izjasnila da se poveća EU cilj za smanjivanje emisija na 55 posto do 2030. - cilj koji je EU parlament podupreo s neobvezujućim glasom u ožujku ove godine, držeći se dosadašnjeg cilja o 50%. 

Povećani dekarbonizacijski ciljevi

Takođe, Ursula von der Leyen se zauzima za osnivanje europske banke za klimu – financijske institucije koja bi nastala iz određenih dijelova Europske investicijske banke. To bi bio tranzicijski fond kojim bi se pomoglo jedinicama lokalne zajednice koje su ovisne o ugljenu i drugima na putu prema čistoj energetici. Von der Leyen smatra kako svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena treba dati svaki sektor, uključujući tehnološke divove. Ona čak prijeti uvođenjem poreza na ugljični dioksid na uvoz iz zemalja koje slabije brinu o klimi, što stvara brigu o kompetitivnosti EU industrije. S obzirom na snagu koju po prvi puta ima grupacija zelenih u Europskom parlamentu, vrijedi zaključiti da klimatska politika dolazi u samu žižu EU prioriteta.

Osobna odgovornost

Céline Charveriat, izvršna direktorica Instituta za europske okolišne politike konstatirala je da su po prvi puta klimatska teme bile jezičac na vagi pri skupljanju dovoljnog broja glasova. "Stranke su (osim Europske narodne stranke) se složile da novoj predsjednici ne daju bjanko ček. To znači da će za nju klimatska pitanja biti iznimno bitna. Ona će se smatrati osobno odgovornom da ispuni dana obećanja", kaže Cherveriat i dodaje da von der Leyen čeka "strm uspon" da postigne konsenzus oko dekarbonizacijskih mjera, javlja Climate change news. 

Lola Vallejo, direktor klimatskog programa francuskog think-tanka IDDRI optimističnija je od Charveriat i ističe da se pokazuje da su klimatska pitanja u Strassbourgu postala 'mainstream'. Nova će predsjednica svakako morati balansirati da zadovolji i interese vlastite grupe konzervativaca EPP, koja se nije obvezala na cilj od 55%, smatrajući ga preambicioznim.