Ministarstvo gospodarstva priprema donošenje Odluke o cijeni plina po kojoj proizvođač plina (Ina) domaći plin prodaje opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu (HEP-u), kao i Odluku o cijeni plina po kojoj će HEP taj plin prodavati opskrbljivačima za potrebe kupaca u kategoriji kućanstva. Iz MINGO-a neslužbeno doznajemo da bi cijena po kojoj Ina prodaje plin HEP-u trebala pasti za dvadesetak posto, a razlog za tako značajan pad cijene je velik pad veleprodajnih cijena plina u Europi, koje s odmakom prate pad cijena nafte. Slijedom pada cijene po kojoj od HEP-a nabavljaju plin, opskrbljivači će morati smanjiti i cijene za krajnje kupce u kategoriji kućanstava. Tu bi pad cijena trebao iznositi između 15 i 20%, kažu nam u MINGO-u. S ovim smanjenjem cijena cijena plina u univerzalnoj usluzi bit će na razini Mađarske, koja je gotovo najniža u EU. Ovaj pad cijene plina imat će značajan negativan utjecaj na marže HEP-a, dok će INA-e kao prodavatelj i s novim cijenama i dalje svoju robu plasirati po cijenama iznad burzovnih. 
Ina je do travnja 2015. HEP-u plin za potrebe kućanstava prodavala po 1,71 kn/m3 da bi to odlukom Vlade zatim palo na 1,59 kn/m3. Iako su cijene plina u Europi u međuvremenu dosta pale, ta cijena plina nije se mijenjala iako je bivši ministar Vrdoljak u predizborno vrijeme najavljivao manje cijene za kućanstva. Dakle, INA je na prodaji plina HEP-u ostvarivala solidan profit. Naime, HEP sada od Ine plin kupuje po 21,5 euro/MWh, dok je cijena na centralnom europskom plinskom hubu 14 eura/MWh, pri čemu treba naglasiti da je riječ isključivo o cijeni robe, bez transportnih troškova. 
Prema odlukama MINGO-a, koja su trenutno u pripremi, nove cijene počet će vrijediti od 1. travnja i bit će aktualne od 1. listopada ove godine ili do 1. travnja iduće godine, rečeno nam je. Vrijeme trajanja ovakvog državnog utjecaja na cijene plina ovisit će o obrazloženom mišljenju koje je Hrvatskoj nedavno poslala Europska komisija. Naime, EK je Hrvatskoj još lani prigovorila na kršenje pravila na tržištu plina, između ostalog zbog "neopravdanih prepreka za izvoz domaćeg plina", jer se Ini nalaže da sav plin proizveden u Hrvatskoj tu i prodaje. Dakle, INA-i treba dati mogućnost da sama na tržištu formira cijenu domaćeg plina pa i da taj plin izvozi, što je vrlo škakljivo s obzirom na odnose države i MOL-a. 
Ono što je Hrvatska 2015. odgovorila na prigovor, Komisiji se nije dopalo pa je poduzela još jedan korak, odnosno poslala je obrazloženo mišljenje. Ako MINGO u roku od dva mjeseca ne ispravi nepravilnosti Hrvatska bi mogla biti tužena Europskom sudu, a tu slučaj postaje ozbiljniji jer Komisija može zatražiti od suda izricanje financijske kazne i obaveznu primjenu EU legislative, što će označiti kraj ovakve prakse određivanja cijena i početak stvarne liberalizacije tržišta i na najnižoj razini. Cijene plina kućanstvima lani su pale za pet do sedam posto, a u zadnje tri godine plin je industriji pojeftinio 17% zahvaljujući otvaranju tržišta. U procesu liberalizacije može se očekivati samo porast cijena plina jer se plin više neće za kućanstva dobavljati po ugovorenoj cijeni a velik je disparitet između cijene za kućanstva i poduzetništvo, koja je među višima u Europi. 
Cijene u okruženju zbog niske cijene nafte al i pritiska EU na Gazprom znatno su se smanjile. Ruski plin kojim se trži u Europi znatno je jeftiniji. 2015. Gazprom je u zemlje koje ne pripadaju središnjoj i istočnoj Europi izvezao 8% više plina ili 159,4 milijarde m3 plina, a prosječna cijena za Europu za 2015. iznosila je 237 do 242 USD za tisuću m3. Isporuke u Njemačku porasle su za 17,1%, u Italiju 12,6%, u Francusku za 36,8%, za Austriju za 11,5%.