Hrvatska je zajedno s baltičkim zemljama, zemljama Višegradske skupine i Rumunjskom uputila pismo predsjedniku Europske komisije Jeane-Claudu Junckeru u kojem se traži da ocijeni je li projekt Sjeverni tok 2 u skladu s europskim energetskim zakonodavstvom. Pismo su na marginama summita zemalja članica EU-a u petak u Bruxellesu potpisali hrvatski premijer Orešković te njegovi kolege iz Češke, Slovačke, Mađarske, Poljske, Litve, Latvije, Estonije i Rumunjske. U pismu se od Komisije traži da napravi procjenu je li Sjeverni tok sukladan europskom energetskom zakonodavstvu te zaključcima Europskog vijeća iz prosinca prošle godine. Za Hrvatsku je taj projekt važno zbog projekta izgradnje LNG terminala na Krku i ukupne energetske strategije, jer u slučaju gradnje Sjevernog toka 2 u Europi će biti obilje plina, što će itekako utjecati na ekonomsku isplativost i opravdanost gradnje LNG-a na Krku. Ovo je prvi puta da je Hrvatska pustila glas vezano za taj projekt koji je naišao na žestoko protivljenje zemalja potpisinica iniijative. Projekt Sjeverni tok 2 s četiri cijevi imat će kapacitet 55 milijardi m³ plina godišnje i trebao bi postati operativan 2019., a inicijativa Hrvatske i drugih zemalja teško da će uroditi plodom jer je riječ o drugoj fazi već izvedenog projekta koji je prethodno usklađen s EU regulativom. Prošli je tjedan Kremlj objavio transkript sastanka Putina s njemačkim ministrom gospodarstva Sigmarom Gabrielom u kojem se navodi da će Gabriel osigurati da gradnja plinovoda ostane legalna u očima njemačkih vlasti a kazao je i da će Bruxelles imati limitiran utjecaj u projekt. Da bi se projekt poljuljao trebalo bi naći legalan način utjecaja na nacionalne procedure autorizacije projekta, što je gotovo nemoguće.