Položaj prirodnog plina na energetskoj karti Europe trenutačno je, blago rečeno, vrlo nespretan. S jedne strane, u promet se puštaju plinovodi poput Turskog toka i TANAP-a, završavaju se postojeći projekti (Sjeverni tok 2, TAP i dr.) te se, među ostalim, potpisuju sporazumi za nove (East-Med). 

U hodogram golemih ulaganja svakako valja dodati gradnju LNG terminala te činjenicu kako rastu isporuke (ruskog) plina u neke zemlje Europske unije u kojoj, ukupno gledajući, na taj energent otpada čak ¼ potrošnje primarne energije. Također, dobrim tržišnim kretanjima na ruku ide i primamljiva cijena plina. 

S druge pak strane, EU zahvaljujući nedavno predstavljenom zelenom planu (Green Deal) želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine. U toj preobrazbi neviđenih razmjera plin bi trebao imati ulogu mosta prema zelenoj i održivoj budućnosti. 

Međutim, čini se kako mu je ta uloga u filmu 'vizija klimatski neutralne Europe' dodijeljena bez audicije i bez scenarija. Premda je sada teško otkriti vrhunac filma, jedan od mogućih raspleta je taj da će ga Stari kontinent predatorski iskoristiti u narednim desetljećima i potom zamijeniti obnovljivim izvorima, energetskom učinkovitošću i elektromobilnošću koji su već u zvjezdanom usponu. 


Niskougljične energetske tehnike 

Danijel Žamboki, pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja, na 19. Plinarskom forumu koji je tvrtka ENERGETIKA MARKETING održala ovaj tjedan u Zagrebu, istaknuo je kako plinski sektor ima važno mjesto u energetskoj učinkovitosti. 

Vladislav Brkić, profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, dodao je kako su klimatske promjene jedan od najvećih izazova današnjice u kojem se ugljikovodici prikazuju kao najveći onečišćivači. "No, velike naftne kompanije već ulažu u razvoj niskougljičnih tehnologija i njihovu komercijalnu primjenu", napomenuo je, dodajući kako je malo vjerojatno da će svijet jednoga dana biti 100 posto obnovljiv. "Svi obnovljivi izvori su, naravno, dobrodošli u energetski miks, ali nema pouzdane opskrbe bez stabilne proizvodnje iz fosilnih goriva i plina kao mosta", naglasio je. 

Nikola Vištica, član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), kazao je kako je u toj viziji klimatski neutralne Europe do 2050. još puno toga nejasno. "Prirodni plin nije neprijatelj, on nam je potreban jer je most prema dekarbonizaciji", dodao je.

 

Deregulacija tržišta 

U sklopu stručnog skupa održana su i dva okrugla stola: Tržište plina – jučer, danas i sutra te Sigurnost i kvaliteta na prvom mjestu

Sudionici prvog okruglog stola, uz aktualni zakonodavni i tržišni pregled, pokušali su dati odgovore na druge istaknute teme u plinskom gospodarstvu poput shema obveznih ušteda, daljnje liberalizacije odnosno deregulacije tržišta za kućanstva i novih projekata (LNG terminal na Krku). 

Drugi okrugli stol dotaknuo se novih mjera, programa i rješenja za sprječavanje nesreća te izazova energetske obnove.


Galerija slika: 19. plinarski forum