U Kukuljanovu pokraj Rijeke je završena izgradnja prve punionice za ukapljeni prirodni plin (LNG, UPP) u Hrvatskoj čije je službeno otvorenje i predstavljanje javnosti najavljeno za 5.12.2019. godine.

Riječ o hrvatsko-slovenskoj investiciji koja se ostvaruje u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uz financijsku podršku INEA-e, europske agencije koja raspolaže s ukupno 23,7 mlrd. eura za financiranje projekata u prometu, jednog od tri okosnice CEF-a. Isto tako, taj je projekt dio europske infrastrukture prometa TEN-T i nova će punionica odmah biti upisana u europsku mrežu punionica LNG-ja. 


Odličan primjer hrvatsko-slovenske suradnje

Ukupna vrijednost projekta je 2,4754 mil. eura obuhvaćene su tri punionice za LNG na području Slovenije i Hrvatske, a s punionicom u Rijeci Hrvatska se napokon uključuje u europski projekt Blue Corridor i postaje dio europske infrastrukture punionica za LNG kao alternativnog goriva s malim udjelom ugljika za teška cestovna vozila (tj. za kamione). Značajno je kako projekt, iako privatno ulaganje, doprinosi snažnijem korištenju LNG-ja u teškom teretnom prometu, što ima pozitivne ekonomske (jeftinije gorivo) i ekološke učinke (manje štetnih plinova). 


Hrvatsko zaostajanje za Europom

Pri uspostavi mreža za opskrbu teških motornih vozila LNG-jem, članice Europske unije bi trebale osigurati uspostavu javno dostupnih mjesta za opskrbu, barem uzduž postojeće osnovne mreže TEN-T, na odgovarajućim udaljenostima, uzimajući u obzir najmanju udaljenost koju mogu prijeći teška motorna vozila na LNG. Okvirno bi potrebna prosječna udaljenost između mjesta za opskrbu trebala iznositi 400 km. 

No, za razliku od većine članica  EU-a, Hrvatska još ne daje poticaje za ulaganja u razvoj i izgradnju infrastrukturu i prelazak teških kamiona na LNG. Dakle, nema investicijskih kredita ni poticajnih mjera niti se primjenjuje Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/2016), a koji se nadovezuje na Direktivu 94/14/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva.

Zbog toga će Hrvatska teško dostići cilj EU-a od 14% udjela alternativnih goriva u prometu do 2030. godine, s obzirom da je tek na 3,1%, računajući i ukapljeni naftni plin (LPG, autoplin). S druge strane, svake godine se u proračun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na ime posebne naknade za motorna vozila ubire gotovo 200 mil. kuna, što se troše na stavke koje nemaju veze s prometom, a za promet se izdvaja tek neznatni dio tih sredstava.