Prošlogodišnje veliko istraživanje klimatologa, glaciologa i drugih stručnjaka, objavljeno u Natureu, donosi užasan zaključak da su klimatske promjene na Antarktici dovele dotle da se godišnje s tog zaleđenog kontinenta otopi nešto više od 200 milijardi tona leda, a najgore od svega je to što je izmjereno sve brže i brže otapanje. Ovakvi rezultati vrlo su loša vijest za mediteransku zemlju na skoro pa drugom kraju svijeta, za Hrvatsku, i to ne samo zbog jadranske obale, piše Express.hr. 

Otapanje leda sve brže 

Izmjereno da je otapanje Antarktike tijekom posljednjih pet godina bilo triput brže nego prije 10 godina, da je u odnosu na 1997. sada pet puta brže. Dosadašnji doprinos podizanju razine mora uslijed izlijevanja vode s otapajućih antarktičkih ledenjaka od 1992. iznosi 8 milimetara. To u ukupnom rastu mora u proteklih četvrt stoljeća nipošto nije puno. Problem je u tome što je 40 posto tog leda otopilo, posljedično i porasla razina mora isključivo uslijed zagrijavanja i kolapsa Antarktike, tijekom posljednjih pet godina. Danas se u kontekstu posljedica klimatskih promjena u pravilu govori o scenarijima u slučaju zagrijavanja do 1,5°C, 2°C, 3°C i 4°C do 2100. 

Kako sada stvari stoje, a stoje tako da ne samo da nismo zaustavili emieije ugljičnog dioksida, nego sve više povećavamo industrijsko zagađenje, na putu smo da do kraja stoljeća ubijemo i sebe i planet zagrijavanjem od 4°C, otprilike. UN-ov IPCC panel koji promatra klimatske promjene donio je prognozu o rastu mora do 2100. između 28 i 98 centimetara. 

Što znači 1,5 Celziji više za Hrvatsku

U scenariju zagrijavanja svijeta od 1,5°C Hrvatsku bi tukli klimatski ekstremi (suše, oluje, ispadi razornih valova vrućina i hladnoća), ali bi uspjela održati svoje glavne prirodne značajke. Čak i porast razine mora uslijed otapanja leda značio da bi se skoro cijela jadranska obala uspjela održati bez posebnih šteta. U tom slučaju dvije trećine područja u svijetu kojima klimatske promjene prijete da ih pretvore u pustinje, u pustinje se ipak ne bi pretvorila. Ali, samo pola stupnja više i sve to će se dogoditi. 

Kritična 2 Celzija 

U Hrvatskoj bi tako Slavonija i Baranja postale pustinje u pravom smislu riječi, i to već za nekoliko desetljeća, nepogodne i za uzgoj hrane i za život, dok bi Dalmacija, Kvarner i Istra u nekim dijelovima postale kamene pustinje, u nekim drugima polupustinje, otprilike kao što je to izgledalo u nekim dijelovima Maroka ili Španjolske prije galopirajućih klimatskih promjena. Od turizma uz more u Hrvatskoj više ne bi bilo ništa jer bi užasno nedostajalo vode, a i bilo bi ili će biti naprosto previše vruće da bi odmor na takvom mjestu ikome bio ugodan. Sve to odnosi se na scenarij od samo 2°C. 

Znanstvenici iz Bouldera oko Stevea Nerema kažu da njihova opažanja svjedoče o najmanje 65 centimetara u odnosu na more iz 2005., te navode već itekako uočljiv rast razine mora u obalnim područjima diljem svijeta. Pažljivim promatranjem to se može već uočiti i po hrvatskim gradovima uz Jadran. Bivšeg NASA-in glavnog klimatologa Jamesa Hansena uprava NASA-e i državne vlasti godinama su proganjale, čak su mu cenzurirali javne istupe i pregledavali mu poštu, zbog predviđanja koja su se tada tumačila kao "neznanstvena" i "histerična", da bi se sada pokazivala čak i kao umjerena. On je 2016. predvidio da će već do polovice stoljeća more porasti za jedan metar. 

Kako će do 2100. izgledati potopljeni jadranski gradovi

Da bi samo godinu i pol poslije toga ne bilo tko nego Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA objavio da će zagrijavanje od 3°C značiti rast razine mora između 4,4 i 9,9 metara. Express je na osnovu toga izradio karte hrvatskih gradova uz Jadransko more. Ispalo je da će to značiti da će Pula biti razbijena na nekoliko otočića, praktično uništena, da će Rijeka biti potopljena sve do razine Trsatske gradine, da će sasvim nestati Nin, najveći dio Zadra, da će postojati još samo Biograd pod morem, da će nestati pola Šibenika, Solina, Kaštela i Splita, cijeli Trogir, kompletna gradska jezgra Dubrovnika, te da će delta Neretve, skupa s Pločama i Metkovićem, nestati pod morem, a da će na tom mjestu zjapiti zaljev do duboko u BiH, zapravo do pola puta do Mostara.