Konsolidirana analiza pet vodećih međunarodnih baza podataka koju je provela WMO pokazala je da je prosječna globalna temperature zraka 2018. bila za oko 1,0 °C više od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja (1850. – 1900.). Što je čini četvrtom najtoplijom godinom u povijesti mjerenja. Godina 2016., kada je bio prisutan utjecaj snažnog El-Niña, i dalje je najtoplija godina u povijesti mjerenja (s temperaturom za 1,2 °C višom od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja). U 2015. i 2017. globalne prosječne temperature bile su za 1,1 °C više od predindustrijskih razina. Te dvije godine praktički je nemoguće razlikovati jer je razlika manja od stotog dijela stupnja, što je manje od statističke granice odstupanja. “Dugoročni trend temperature daleko je važniji od položaja pojedinih godina na rang ljestvici, a taj je trend rastući“, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. 20 najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u posljednje 22 godine. U protekle četiri godine došlo je do iznimne razine zatopljenja, kako na kopnu, tako i na oceanima. Temperature zraka su tek dio priče. “Ekstremni vremenski događaji i vremenski događaji velikog utjecaja pogodili su brojne države i milijune ljudi, uz razorne posljedice na gospodarstva i ekosustave u 2018. godini“, dodao je Taalas. “Mnogi od ekstremnih vremenskih događaja odgovaraju našim očekivanjima od klime koja se mijenja. To je stvarnost s kojom se moramo suočiti. Smanjenje emisija stakleničkih plinova i mjere za prilagodbu klimatskim promjenama trebaju biti najviši globalni prioritet“, rekao je g. Taalas, piše Croenergo.