SAD i Rusija podržani Kuvajtom i Saudijskom Arabijom miniraju pregovore o obuzdavanju klimatskih promjena na maksimalno 1,5 Celzija u odnosu na predindustrijsko doba. Te su zemlje u subotu navečer nakon prilično usijane rasprave zapravo odbile prihvatiti jedan bitan dokument - UN-ov izvještaj međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC) kojeg su prije dva mjeseca svi objeručke pozdravili. U tom izvještaju stoji da je situacija s globalnim zagrijavanjem kritična te da ima samo 12 godina da se odgovori na prijetnju ekstremnih vrućina, suše, poplave, požara i siromaštva uslijed klimatskih promjena. Taj dokument je pokazao da ograničenje na 2 Celzija iz Pariškog sporazuma jednostavno nije dovoljno da se odgovori na predstojeću katastrofu. Također, taj izvještaj je dokazao da je svijet već sada 1 Celzijev stupanj topliji u odnosu na predindustrijsko doba, a sa zagrijavanjem na 1,5 C, umjesto na 2 C bilo bi 50% manje pritiska na izvore pitke vode, stoji u dokumentu. U subotu, SAD, Rusija, Saudijska Arabija i Kuvajt odbili su "pozdraviti" ovakav izvještaj, već su tražili da on tek "ostane zabilježen", čime bi ga se puno lakše ignoriralo. Taj prijedlog za sada nije prošao radi manjka konsenzusa među 195 zemalja čiji predstavnici pregovaraju u Varšavi. EU te afričke i južnoameričke zemlje podržale su IPCC-ov izvještaj, a nekoliko ih je prozvalo četvorku da nastoji razvodniti njegovu važnost. Takav razvoj situacije u tjednu kada u Varšavu dolijeću ministri iz gotovo 200 zemalja i kada se očekuje prihvaćanje izvještaja i izglasavanje konsenzusa o hitnoj borbi protiv klimatskih promjena, vrlo je zabrinjavajuć. Osim prihvaćanja izvješća, postoji i nekoliko drugih potencijalnih poteškoća u vezi s pravilima transparentnosti za izvješćivanje o emisijama i prijedlogu da bogati visokih emiteri stakleničkih plinova pruže financijsku potporu siromašnijim državama koje se bore za prilagodbu. Danas je grupa globalnih investitora koji upravljaju s čak 32 trilijuna USD dala priopćenje u kojem pozivaju vlade na klimatskom summitu da potaknu kraj korištenja ugljena za stvaranje energije jer drže da će bez toga svijet doživjeti financijsku krizu nekoliko puta težu od one 2008. U toj grupi investitora su neki od najvećih mirovinskih fondova, osiguravatelji i asset manageri. Nakon pariškog sporazuma američki, kineski i japanski financijaši s više od 500 milijardi USD poduprli su gradnju novih termoelektrana na ugljen.