Još tri zero-waste općine u Hrvatskoj

Autor: N.D. Objavljeno: 08.02.2019. 🕜 12:56 Lokacija: Prelog

PRE-KOM ima 56% recikliranog otpada

Danas su u Prelogu općine Domašinec, Martijanec i Podturen potpisale službenu ‘Zero Waste' strategiju i ušle u društvo Zero Waste Europe gradova i općina s najboljim praksama u Europi. Navedene općine time su se pridružile postojećim zero waste gradovima i općinama (njih 9) u uspješnom sustavu PRE-KOM-a koje već nekoliko godina postižu najbolje rezultate u smanjenju, odvojenom prikupljanju, recikliranju i kompostiranju otpada u Hrvatskoj. JLS u sustavu PRE-KOM-a u kratkom su roku podigle postotke odvojenog prikupljanja otpada s 10-20% na 50-60% te hrabro koračaju ka 70% do 2020. godine, što je cilj kojeg Hrvatska ima do 2030. godine. Prema podacima HAOP-a za 2017. godinu, među 10 najuspješnijih općina u odvojenom prikupljanju otpada u Hrvatskoj čak 6 ih je u sastavu PRE-KOM-a. Najbolje rezultate u 2017. godini ostvario je Prelog sa 55,9% odvojenog prikupljanja, a preliminarni rezultati za 2018. ukazuju na dodatan napredak - Prelog odvaja 60,78%, a Belica čak 65,68% otpada, najviše u Hrvatskoj. Zelena akcija je dala doprinos unapređenju usluge PRE-KOM-a izradom studije s preporukama po načelu najboljih ekološko-ekonomsko-socijalnih praksi. Navedene smjernice PRE-KOM od 2015. godine provodi u djelo te je ubrzo postao vodeće komunalno poduzeće u Hrvatskoj s prosječnom stopom recikliranja od 56% 2018. godine (dok je na razini Hrvatske to 24%) i odlaganjem tek 79 kg miješanog otpada po stanovniku godišnje (hrvatski prosjek je 315 kg) u 11 jedinica lokalne samouprave (JLS). “Kada smo 2015. radili preporuke za unaprjeđenje sustava PRE-KOM-a, vjerovali smo da će općine u Međimurju vođene zero waste načelima ubrzo dokazati da se i u Hrvatskoj mogu postići svjetski rezultati. Njihov uspjeh velik je udarac brojnim skupinama koje su godinama plasirale teze da se ne može i kočile razvoj sustava zbog interesa u poslovanju sa smećem. Trebalo je hrabrosti za koračanje u smjeru suprotnom od većine mjesta u Hrvatskoj i štetne nacionalne politike te stoga iskrene čestitke PRE-KOM-u”, rekao je Marko Košak iz Zelene akcije. Segmenti uspješnog sustava u 12 JLS-a , kojima danas upravlja PRE-KOM, uključuju odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, intenzivnu edukaciju svih dobnih skupina i pravedan sustav naplate s brojnim popustima za različite skupine kućanstva. 
Također, PRE-KOM je izgradio kompletnu infrastrukturu za obradu otpada na lokalnoj razini koja uključuje reciklažno dvorište, sortirnicu, kompostanu i prvi centar za ponovnu uporabu u Hrvatskoj. Uz to, sustav kontrole sa žutim i crvenim kartonima te nedavno pokrenut projekt prikupljanja otpadnog jestivog ulja, pokazatelji su da PRE-KOM inovativnim idejama kontinuirano nastoji unaprijediti uslugu zbrinjavanja komunalnog otpada. Rezultati uspješnog sustava, osim u visokim postocima recikliranja i malim količinama odloženog otpada, vide se i u količinama zbrinutog korisnog otpada koje iznose više od 4,5 milijuna kilograma godišnje. Tvrtka PRE-KOM pozitivno posluje i ulaže ostvarene prihode u poboljšanje kvalitete usluge, zapošljavanje radnika i radnica te smanjenje cijene usluge za građane i građanke. Stoga se s pravom može pohvaliti liderskom pozicijom u održivom gospodarenju otpadom u Hrvatskoj. “Kada bismo ovaj sustav preslikali na ostatak Hrvatske, vrlo brzo bismo s europskog začelja po recikliranju i kvaliteti života skočili među najuspješnije zemlje Europe. PRE-KOM je postao uzor kojeg počinje kopirati sve veći broj mjesta u Hrvatskoj koje pozivamo da potpišu ‘Zero waste 2020’ strategiju, zacrtaju ambiciozne ciljeve te se priključe društvu najuspješnijih gradova i općina u Europi”, zaključio je Košak.

TAGOVI

VEZANE VIJESTI

AKTUALNO

Raspisani natječaji za energetska odobrenja za 15 projekata

Za energetska odobrenja konkuriraju projekti snage minimalno 250 MW

BiH: Više od pola milijuna eura za energetsku učinkovitost

Korištenje sredstava od povrata PDV-a

U pogon ulazi 64. integrirana sunčana elektrana HEP-a

Ukupan broj sunčanih elektrana na HEP-ovim objektima do kraja 2025. bit će veći od 200