Predviđeni rast u najvećoj će mjeri biti dosegnut u zemljama koje još uvijek razvijaju tržišta zelene ekonomije, uključivo Meksiko, Brazil, Kolumbiju, Saudijsku Arabiju, Južnu Afriku, Kinu i Indiju koje izvješćuju o izuzetnom porastu broja certificiranih projekata prema međunarodnim standardima.
Broj zelenih zgrada na globalnoj razini udvostručuje se svake tri godine. Brazil očekuje šesterostruki rast postotka onih kompanija koje planiraju certificirati svoje kapitalne projekte prema zelenim standardima (sa 6 na 36%); Kinu očekuje peterostruki porast, dok u Saudijskoj Arabiji očekivani porast iznosi s 5 na 32%. Vlasnici zelenih zgrada izvješćuju da očekuju prosječan porast vrijednosti njihovih građevina za 7% u odnosu na tradicionalno građene zgrade odnosno kontinuirani porast u kategoriji zelene novogradnje i zelenih rekonstrukcija. Najčešće globalno istican benefit od zelenih građevina jest smanjenje operativnih troškova odnosno troškova upravljanja. Oko 30% anketiranih dodatno smatra sve važnijom činjenicom na tržištu kvalitetnu dokumentaciju i kvalitetu osiguranu postupcima zelenog certificiranja, adekvatnu edukaciju korisnika zgrada o održivosti te povećanu prodajnu vrijednost svoje nekretnine. Najsnažniji sektor zelenih zgrada su komercijalne zgrade, pri čemu gotovo polovica ispitanika vjeruje da će u okviru sljedeće tri godine izgraditi neki zeleni komercijalni projekt. Smanjenje globalne potrošnje energije nastavlja se smatrati jednim od najvažnijih interesa za zaštitu prirode i k tome za daljnje snažnije implementiranje zelenih principa u zgradarstvu (kod 66% ispitanika taj je razlog među glavna dva razloga za odabir zelene gradnje). Ukupno 37 % ispitanika opredijelilo se za smanjenje potrošnje prirodnih resursa općenito, a nakon toga visokih 31% ispitanika smatra važnim i princip efikasnog korištenja vodnih resursa. Sva tri parametra visoko su pozicionirana u konceptu zelene gradnje.
