Dean Smolar, voditelj Nacionalnog koordinacijskog centra za energetsku učinkovitost pri CEI-u opširno je govorio o dosadašnjoj primjeni direktive u koju je uključeno čak 180 različitih institucija u Hrvatskoj. Posebno se osvrnuo na članak 7. direktive, koji je transponiran u čl. 13. Zakona o energetskoj učinkovitosti, vezano za obveze distributera električne energije i plina za postizanjem ušteda u krajnjoj potrošnji. Riječ je o obavezi kumulativne uštede energije u krajnjoj potrošnji u odnosu na 1,5% godišnjeg opsega energije koju su svi distributeri energije prodali krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013.. Preračunato, distributeri struje i plina dužni su u neposrednoj potrošnji postići 1,9 PJ godišnjih ušteda u narednim godinama, odnosno kumulativno 54,2 PJ do 2020. godine. Za usporedbu, FZOEU zahvaljujući dosadašnjim projektima sada godišnje svim mjerama jedva postiže oko 1 PJ uštede na potrošnji.
Smolar je rekao da se u dogovoru s HERA-om planira distributerima plina i struje u prvoj godini taj cilj smanjiti 30%, a HEP ODS-u za 50%, a već u drugoj godini to će trebati nadoknaditi. Kako bi se to ostvarilo obveznik uštede najvjerojatnije će trebati bi izraditi godišnji plan kojim mu se na to ime omogućila viša tarifa usluge, a ako ne ostvari uštede u potpunosti dužan je FZOEU-u uplaćivati razliku do ciljane sume. U prijedlogu je nekoliko mjera: ulaganje u poboljšanje EE kod krajnjih kupaca, plaćanje penala FZOEU-u ili tzv. nabava ušteda gdje distributer od ESCO tvrtke bilateralno "kupuje" uštedu. Pritom je važno istaknuti da se obveznicima ne priznaju uštede ostvarene u vlastitom poslovanju, već samo kod krajnjih kupaca. Stav je da će se uštede na nacionalnoj razini postizati sa 60% mjera politike i 40% sustava obveza. Smolar je istaknuo da za sada nema političke odluke kako se uhvatiti u koštac s tim zahtjevom pa će o tome vrlo brzo morati odlučivati Vlada koja se upravo formira. Toplinarski sektor u kojem su zapravo prisutni najveći gubici za sada je isključen iz ovih obaveza jer HERA kaže da ne može dati usporedne podatke, rekao je Smolar, dodavši da će se obaveze ušteda u jednom trenutku trebati početi primjenjivati i na subjekte koji vrše transport nafte i naftnih derivata.
Europsko je vijeće u listopadu 2014. odredilo ciljeve za smanjenje potrošnje energije putem uštede od najmanje 27 % do 2030. godine u odnosu na projekcije i zatražilo od Komisije do kraja 2020. godine ocjenu postavljenog cilja, imajući u vidu mogućnost povećane razinu uštede od 30 %. Postojeći politički okvir treba ažurirati kako bi odražavao očekivanja energetske učinkovitosti Europske unije za 2030. te ga uskladiti s cjelokupnim okvirom za klimu i energiju do kraja 2030. godine, naglasili su na radionici.
