"Moram naglasiti da je uovom trenutku to znanstveni pothvat: hoće li (i kada) takve žarulje biti bitne na tržištu, ovisi o tome koliko će koštati proizvodnja i koliko će biti pouzdane (koliko dugo mogu raditi bez da se pokvare): to su pitanja koja momentalno istražujemo, ali još ne znamo odgovor na njih", dodaje naš ugledni znanstvenik.
Ključ je u stvaranju procesa u dvije faze, od kojih prva uključuje klasičnu žarnu nit, sa svim njezinim manama i gubicima. No, umjesto dozovljavanja toplini da se rasipa, sekundarnim se strukturama to toplinsko zračenje hvata i usmjerava nazad prema žarnoj niti, koja ga upija i ponovno emitira kao izvor svjetla. Riječ je o strukturama, koje su jedan oblik fotoničkog kristala i koje se proizvode od široko rasprostranjenih i lako dostupnih materijala, koristeći pritom tehnologiju taloženja materijala", objašnjeno je u znastvenom članku. Drugi korak čini dramatičnu razliku u tome kako taj sustav pretvara električnu energiju u svjetlost. Jedno od mjerila koje karakteriziraju izvore svjetla jest i učinkovitost osvjetljenja, koja u obzir uzima odaziv ljudskog oka. Klasična žarulja ima tek dva do tri posto navedene učinkovitosti, dok fluorescentne žarulje imaju između 7 i 15 posto, a LED žarulje između 5 i 15 posto.
Nova klasična žarulja, s dvije faze, imala bi čak do 40 posto te učinkovitosti, što je dramatično poboljšanje. Prvi koncepti, koje su Soljačić i njegov tim napravili još ne dosežu taj postotak i tek su na 6,6 posto, no posao je daleko od završenog, ali već sad dokazuje jednaku učinkovitost nekih fluorescentnih i LED žarulja na tržištu danas, navodi Dnevnik.hr.
Počinje realizacija EU projekta „NEWLIGHT“
Treći put u Europi - rekonstrukcija i modernizacija rasvjete u 57 gradova i općina EU novcem
