Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) danas je pokrenula InvestEU jamstveni instrument u Hrvatskoj, čime je obilježen važan iskorak u mobiliziranju održivih privatnih i javnih ulaganja diljem zemlje.
U Hrvatskoj EBRD pokreće portfeljne jamstvene proizvode za lokalne banke kako bi financirale širok spektar korisnika — od privatnih osoba i stambenih zajednica do velikih korporativnih klijenata. Ovaj instrument poboljšat će pristup financiranju, osobito za zelene projekte poput povećanja energetske učinkovitosti, razvoja obnovljivih izvora energije i održivog prijevoza.
Prva financijska institucija koja sudjeluje u EBRD-ovom InvestEU programu u Hrvatskoj bit će Zagrebačka banka (ZABA). Kroz ovo partnerstvo, ZABA će ciljati širok spektar krajnjih korisnika u sektorima zgrada, koje je, povijesno gledano, teško dekarbonizirati, te održivog prijevoza. Uz podršku EBRD-a i InvestEU jamstva, ZABA ima za cilj proširiti svoj portfelj održivog kreditiranja i osigurati povoljnije uvjete financiranja poduzećima koja potiču pozitivan utjecaj na okoliš diljem Hrvatske.
Prilika lokalnim zajednicama
Aleksandra Rašić, članica Uprave Zagrebačke banke, istaknula je kako je ova banka prva na tržištu s ovim programom, koji je vrlo važan za zelenu tranziciju Hrvatske.
„Važnost programa je inkluzivnost – nisu uključeni samo veliki sustavi, nego se daje prilika i lokalnim zajednicama kako bi se doprinijelo ostvarenju klimatskih ciljeva“, kazala je Rašić.
Francis Malige, glavni direktor za poslovanje s financijskim institucijama u EBRD-u, istaknuo je važan utjecaj ovih instrumenata na lokalnu ekonomiju.
„Ovo je tek početak, očekujemo da se više hrvatskih banaka pridruži programu“, naglasio je Malige.
Ivana Žele iz Zagrebačke banke istaknula je kako je cilj ovih mjera diverzifikacija i podržavanje većeg broja manjih projekata. Također, budući da postoji točno određen popis prihvatljivih dobavljača i tehnologija, to će značajno olakšati papirologiju jer se neće trošiti vrijeme na dokazivanje.
Dražen Budimir, policy officer u Europskoj komisiji, kazao je kako je cilj da minimalno 60 posto ulaganja doprinese EU planovima za klimu i okoliš, ali je i posebno naglasio poticanje u sektoru sirovina koje će se financirati s iznosom do 100 milijuna eura.
„Ovdje se dosad premalo ulagalo. Ciljamo na nove rudarske tvrtke jer su to vrlo rizične investicije koje trebaju potporu, a riječ je o kritičnom području za daljnji razvoj EU ekonomije“, kazao je Budimir i naglasio kako je čak 34 različite sirovine definirano kao kritične, s obzirom na važnost za EU ekonomiju. Europi je potrebno više takvih programa“, zaključio je.
Stiže zelena pismenost
U sklopu predstavljanja održana je i panel-rasprava o izazovima i prilikama održivih ulaganja u Hrvatskoj.
Kristina Žagar iz EBRD-a naglasila je kako su banke svjesne energetske tranzicije, ali i upozorila kako je to proces koji zahtijeva vrijeme – pa i za osvještavanje tržišta.
„Gledamo da dopremo do što većeg broja krajnjih korisnika. Važno je da se investicije u ovom sektoru rade smisleno, da sve prevedemo u zelenu pismenost“, rekla je Žagar.
Ivana Cepić iz Zabe kao najveću je prepreku istaknula osviještenost, odnosno izostanak shvaćanja da će dugoročno ulaganje u energetsku obnovu smanjiti i operativne troškove.
„Ovakve suradnje, kao što je ova s EBRD-om, smanjuju cijenu te pomažu premostiti prepreke“, kazala je Cepić.
Bruno Jozić (M SAN Grupa) složio se s time i kazao da je korisnicima ponekad teško objasniti što takve investicije donose na dulji rok.
„Ipak, promijenila se situacija u odnosu na prije 5–6 godina jer se danas prate trendovi. Dizalice topline i solarne elektrane rastu svake godine oko 50 posto. LED rasvjeta je druga priča – mislim da je Grad Zagreb u Hrvatskoj s najmanje LED rasvjete“, kazao je, dodajući da se u privatnom sektoru trendovi prate više nego u lokalnim zajednicama.
Tin Bašić (zgradonacelnik.hr) posebno je istaknuo problem pričuve, koja se u zgradama gleda kao trošak, a još uvijek ne kao ulaganje.
„Kad se kreće u projekte energetske obnove, to su iznimno teški projekti za suvlasnike koji o tome ne znaju ništa. Uz to, jako je mali broj projekata napravljen vlastitim novcem – sve ostalo je sufinanciranje. No toga uskoro neće biti, a od iduće godine kreću novi financijski instrumenti, kao što su krediti“, zaključio je Bašić.
Što je InvestEU i kako pomaže hrvatskom gospodarstvu?
InvestEU je vodeća inicijativa Europske unije usmjerena na potporu strateškim ulaganjima u održivu infrastrukturu, istraživanje, inovacije, digitalizaciju, mala i srednja poduzeća te društvena ulaganja i razvoj vještina.
EBRD nudi jamstva za podjelu rizika i tehničku pomoć, uz podršku Europske unije kroz program InvestEU, lokalnim financijskim institucijama, omogućujući im da s većim povjerenjem odobravaju kredite i dopru do nedovoljno zastupljenih sektora. Za hrvatska poduzeća to znači poboljšane uvjete financiranja, smanjene zahtjeve za kolateralom i više prilika za ulaganje u održivi rast.
Očekuje se da će InvestEU jamstveni instrument potaknuti stotine milijuna eura ulaganja, podržavajući ciljeve Europskog zelenog plana i jačajući predanost Hrvatske gospodarstvu s niskim udjelom ugljika i inovacijama.
