Drugi dan šestog međuregionalnog susreta partnera Interreg projekta MonitorEE u Zagrebu obilježile su studijske posjete konkretnim primjerima dobre prakse u energetskoj obnovi zgrada. Sudionici iz šest europskih zemalja – Španjolske, Rumunjske, Francuske, Finske, Poljske i Hrvatske – imali su priliku upoznati se s praktičnom primjenom mjera energetske učinkovitosti koje su prethodnog dana raspravljali kroz prezentacije i razmjenu iskustava o utjecaju na nacionalne politike i zakonodavstvo.
Prva destinacija bila je Energetski institut Hrvoje Požar gdje je u razdoblju od 2021. do 2024. godine proveden projekt energetske obnove uz potporu financijskog mehanizma Europskog ekonomskog prostora, poznatog i kao Norveški fond. Rezultat projekta je osnivanje Nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB), prvog takvog centra u Hrvatskoj koji kroz demonstraciju energetske obnove educira stručnjake.
Vesna Bukarica, voditeljica u Odjelu za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar, objasnila je sudionicima koncept projekta.
“Cilj nam je bio, kroz demonstraciju energetske obnove, educirati stručnjake koji se bave energetskom obnovom, na temelju vlastitog iskustva. Tako smo na kraju dobili zgradu koja je svojevrstan 'playground' za neke nove tehnologije", istaknula je Bukarica.
Razvoj pametne zgrade
Projekt je obuhvatio kompletnu promjenu unutarnjih instalacija za grijanje, ventilaciju i hlađenje, prenamjenu prostora u prizemlju u prostore trening centra te digitalizaciju svih sustava. Kako je naglasila Bukarica, svi sustavi rasvjete, grijanja, ventilacije i klimatizacije automatski su upravljivi, što je bio cilj u razvoju pametne zgrade.
“Sve je digitalizirano, htjeli smo ići prema konceptu pametne zgrade i u tom segmentu smo uspjeli", pojasnila je.
No projekt nije u potpunosti realizirao sve planirane mjere. Bukarica je otvoreno govorila i o izazovima i ograničenjima s kojima su se suočili. Institut trenutno i dalje koristi Gradsku toplanu Zagreb kao izvor topline, dok je plan za sljedeću fazu prijelaz na vlastitu dizalicu topline koja bi koristila vodu iz rijeke Save, čiji je potencijal prepoznat zbog blizine rijeke. Također, iako je fotonaponski sustav instaliran, još nije ugrađen baterijski spremnik. Treća neispunjena ambicija je implementacija dvosmjernog punjenja električnog vozila, koje bi omogućilo komunikaciju baterije automobila sa sustavima u zgradi i mrežom.
“Cijelim ovim projektom htjeli smo pokazati da energetska obnova nije samo ovojnica. Ona je ključan korak da se smanji potreba zgrade za energijom, ali onda kroz digitalizaciju sustava i poboljša 'pamet' zgrade. I, kao neki krajnji cilj, ostvari komunikacija i interakcija između zgrade i elektroenergetske mreže – to je nešto što finalno očekujemo", objasnila je Bukarica širu viziju projekta.
Širenje pristupa na naselje
Institut razmišlja i u širim kategorijama od pojedinačne zgrade. Bukarica je najavila da kroz europske direktive i projekte postaje jasno da nije optimalno raditi jednu po jednu zgradu, nego bi trebalo proširiti pristup na razinu naselja. Energetski institut nalazi se u Veslačkom naselju, koje predstavlja omeđenu mikro cjelinu s jasno definiranim granicama, što ga čini idealnim za širi koncept energetske obnove.
„Započeli smo viziju, koncept našeg malog trokutića ovdje. Nadamo se da ćemo kroz neke druge istraživačke projekte, financirane izvana, budući da nemamo nacionalno financiranje istraživačkih projekata, to uspjeti", istaknula je.
Margareta Zidar, voditeljica nZEB trening centra, predstavila je izazove u pripremi i provedbi projekta, osobito u tehničkom smislu implementacije. Tijekom pripreme bilo je potrebno pažljivo razmotriti kako postići nZEB standard i s kojim točno mjerama. U tome je pomogla troškovno-optimalna analiza koja je omogućila balansiranje parametara budućih energetskih performansi s troškovima investicije, te kasnijim troškovima korištenja energije.
Posebno zanimljivo bilo je iskustvo s procesom javne nabave. U prvom krugu natječaja Energetski institut dobio je ponudu koja je bila 50 posto viša od procijenjene vrijednosti nabave, što nije bilo prihvatljivo. U drugom krugu odlučili su podijeliti nabavu na grupe, što je omogućeno pravilima javne nabave, i dobili ponude specijaliziranih izvođača – građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih – koje su bile unutar očekivanog cjenovnog ranga.
“To pokazuje da naši izvođači danas uglavnom ne nude cjelovite građevinske usluge, već su se specijalizirali po segmentima i u tim područjima imaju potrebne kapacitete", objasnila je Zidar, dodajući da je razlika u cijenama iz prvog kruga vjerojatno rezultat međusobnih dogovora i pokušaja izvođača da objedine različite radove, što je povećavalo troškove.
Izazovna koordinacija izvođača
Sama provedba radova protekla je dobro, iako je bilo izazovno koordinirati sve izvođače budući da je projekt bio podijeljen po segmentima. Projekt je kasnio približno pet tjedana u odnosu na plan jer je svaki izvođač imao svoj tempo rada. Ipak, komunikacija je bila vrlo dobra, svi su bili svjesni složenosti projekta i spremni na suradnju.
Ukupna vrijednost obnove iznosila je 1,9 milijuna eura, što je, kako je istaknula Zidar, s obzirom na neke druge projekte u Zagrebu, ipak manji iznos. Ono što Energetski institut izdvaja od većine drugih energetskih obnova jest upravo postizanje nZEB standarda.
“Mi smo jedini u tim energetskim obnovama koji su išli do nZEB standarda. To je ono što nas razlikuje od većine drugih energetskih obnova koje se fokusiraju na ovojnicu, a manje na tehničke sustave", naglasila je Zidar.
Objasnila je i kontekst aktualnih natječaja za energetsku obnovu koji zahtijevaju minimalno 50 posto uštede energije. Zgrade to uglavnom postižu toplinskom izolacijom ovojnice, a kod zgrada javne namjene dodatno se često ugrađuje fotonaponski sustav i zamjenjuje sustav rasvjete. Rijetko se ide na promjenu izvora energije – eventualno se modernizira oprema za grijanje, ali bez prelaska na novi izvor energije. Kao što je napomenula Bukarica, to je izazov s kojim se suočio i Energetski institut, ali ostaje plan za budućnost.
Praktična iskustva
Trening centar koji je nastao u okviru projekta nudi osam edukacijskih modula. Oni pokrivaju teme od temeljnih načela postizanja nZEB standarda, kroz praktična iskustva iz provedbe na primjeru obnove zgrade Energetskog instituta, do naprednih tema kao što su upotreba naprednih materijala, sustavi opskrbe energijom, ocjena otpornosti i ranjivosti zgrada, kolaborativni BIM (Building Information Modeling), energetsko modeliranje te pristup od zgrade do susjedstva.
Iduća studijska posjeta odvela je sudionike u Park stara Trešnjevka gdje su imali priliku vidjeti obnovljenu javnu zgradu povezanu na Sustav za upravljanje energetskim informacijama (EMIS). Projekt je sufinanciran iz europskih sredstava, a pružio je uvid je praktičnu primjenu digitalnog praćenja i upravljanja energijom u javnim zgradama.
