U četiri godine, koliko se već održava, konferencija i sajam digitalizacije u graditeljstvu DigiDeck okuplja inovatore i vizionare koji oblikuju ono što će u graditeljstvu biti sutra. To se potvrdilo i na ovogodišnjem stručnom skupu u organizaciji Centra za digitalnu izgradnju Hrvatske (CDIH) na kojem su jednostavno morali prisustvovati sve koje zanima digitalizacija u graditeljstvu. Uostalom, bez digitalizacije graditeljstvo u godinama koje dolaze neće biti moguće.
Digitalizacija nije prijetnja, već prilika
"U Hrvatskoj se digitalne tehnologije ne koriste sve dok to ne zahtijeva
investitor," smatra čelnica CDIH-a (foto: B.L.)
Svaka faza od ideje do ostvarivanja projekta danas mora biti u (digitalnom) sustavu, napomenula je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet na početku skupa. Pri tome je također naglasila kako digitalizacija u graditeljstvu nije nikakva prijetnja, već prilika za daljnji razvoj, ali i da ona ne smije biti sama sebi svrha, već alat za postizanje učinkovitosti i održivosti. "Pamet nije u tehnologiji, već u načinu na koji se ona koristi," zaključila je.
Kako bi problematiku digitalizacije i što sve ona donosi u graditeljstvu približili svima koji se time u Hrvatskoj bave, HGK i CDIH su izradili Smjernice za digitalizaciju i modernizaciju gradilišnih procesa, a za iduću godinu predviđeno je održavanje četiri radionice na temu digitalnih tehnologija. Najavila je to Monika Mlakić, predsjednica CDIH-a. Ipak, primjena pojedinih rješenja za digitalizaciju u graditeljstvu kao što su, primjerice, informacijsko modeliranje gradnje (BIM), dronovi, trodimenzionalno skeniranje i printanje, osjetnici, robotizacija, internet stvari (IoT) i sl. u Hrvatskoj je u pravilu ispod europskog prosjeka, slaba pa i zanemariva, a jedina su iznimka digitalne dozvole, čija je primjena ocijenjena naprednom. Bez obzira na to, rezultati provedene brze ankete na skupu pokazali su da je 34,1% sudionika u nekoj od faza digitalizacije u svojoj organizaciji.
To će se sve uskoro promijeniti jer, prema prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o gradnji, primjena BIM-a u javnim projektima trebala bi biti obvezna već od 2030., a u svim drugim projektima (u kojem već BIM tada bude bio obliku i kako će se tada već zvati) od 2035. godine.
Primjeri dobre prakse iz cijelog svijeta
Jedan od glavnih ciljeva održavanja DigiDecka, kako je pojasnila čelnica CDIH-a, je davati primjere dobre prakse, kako bi digitalizacija u graditeljstvu što prije zaživjela u punom opsegu.
Jedan od takvih primjera je i gradnja nove linije metroa u Oslu, o čemu je govorila Signe Marit Dahl Lakså iz projektantske tvrtke COWI. Radi se o prvom projektu u Norveškoj koji se u cijelosti ostvaruje 'bez papira'. Umjesto toga, tu je oko 1200 izrađenih modela i oko 10 milijuna objekata. No, pri tome je najvažnije bilo uvjeriti sve koji su dio tog projekta (izvođače radova, isporučitelje opreme, nadležna tijela pa i stanovništvo) da su (digitalni) modeli zapravo jednaki crtežima. U svakom slučaju, dosadašnji rezultati projekta (nova linija bi u pogon trebala biti puštena 2027. godine) pokazuju bolju prihvaćenost BIM-a kod svih uključenih, povećanje učinkovitosti i porast kvalitete izvedenih radova. To pokazuju i drugi primjeri iz Norveške, gdje su u projektima željeznica i cesta zahvaljujući BIM-u značajno smanjeno prekoračenje troškova i rokova.
Zanimljivo je bilo čuti i iskustva o primjeni digitalnih rješenja u projektu gradnje postrojenja na bioplin, sunčane elektrane i podatkovnog centra u Čaporicama pokraj Trilja, a i o primjeni umjetne inteligencije u projektnom uredu tvrtke Amelicor Engineering. Održan je još niz zanimljivih izlaganja, okrugli stol na temu digitalnih alata i njihovih analognih granica, a i niz edukativnih radionica u partnerstvu sa Sveučilištem Algebra Bernays.
