U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je 8. središnja konferencija o održivoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (CGBC) koja je okupila više od 1000 sudionika uživo i 'online'. "Održivost više nije trend, nego temelj odgovornog poslovanja. Zgrade čine gotovo 40% ukupne potrošnje energije i emisija ugljikovog dioksida u Europi i zato upravo u ovom sektoru leži ogroman potencijal za promjenu. Naša konferencija okuplja sve ključne dionike koji tu promjenu provode u praksi," istaknuo je na početku tog stručnog skupa Dean Smolar, izvršni direktor HSZG-a. Na to se nadovezala doc. dr. sc. Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora HSZG-a koja je dodala: "Iznimno nas veseli što iz godine u godinu raste interes za održivu gradnju. Sve više tvrtki, investitora i institucija prepoznaje vrijednost i nužnost ulaganja u energetsku učinkovitost, održivo upravljanje zgradama, ali i dodatnog certificiranja sukladno certifikatima zelene gradnje. Upravo zato ova konferencija ima važnu ulogu povezivanja ljudi, znanja i dobre prakse."
Posebno su zanimanje izazvale 'keynote' prezentacije. Jedna od govornica bila je Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koja je predstavila zakonodavne i programske smjernice za zelenu tranziciju zgradarstva. Pri tome je naglasila važnost usklađenosti nacionalnog regulatornog okvira s europskim ciljevima i istodobno podizanje razine stručnih kapaciteta u tom području. Potom je Peter Sweatman, direktor organizacije Climate Strategy & Partners predstavio koncept 'EU Renovation Loan' i ključnu ulogu financiranja u ubrzavanju energetskih obnova. O uvođenju održivosti u turizam govorila je Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere, dok je Marko Dabrović iz Studija 3LHD pojasnio ulogu arhitekture u oblikovanju prostora koji su prilagođeni čovjeku, okolišu i klimatskim promjenama.
Uz to, održane su dvije tematske panelne rasprave i nekoliko prezentacija koje su povezale teoriju i praksu.
Zgrade koje dišu
U prvoj raspravi, posvećenoj kvaliteti unutarnjeg okoliša, bilo je riječi o tome kako ventilacija, osvijetljenost, zaštita od buke i toplinska udobnost izravno utječu na zdravlje, dobrobit i produktivnost korisnika zgrada. Razgovor je moderirao Marko Markić, voditelj certificiranja u HSZG-u, dok su se sudionici složili da kvaliteta prostora mora biti sastavni dio održivosti, a ne samo dodatak energetskim ili tehničkim kriterijima.
U samoj raspravi je Doris Wirth iz tvrtke Bluesave & Blueaudit pojasnila kako se u sustavu certificiranja DGNB udobnost i zdravlje korisnika vrednuju mjerljivim kriterijima, dok je Krešimir Benjak iz tvrtke Knauf Insulation naglasio rast svijesti o važnosti toplinske zaštite, ali i potrebu za boljom edukacijom izvođača. Ulogu dizalica topline u elektrifikaciji zgrada i smanjenju emisija naglasio je Hrvoje Krapanić iz tvrtke Daikin, dok je Tomislav Kamenarić iz tvrtke Signify predstavio inovacije u pametnim sustavima rasvjete koji kombiniraju energetsku učinkovitost, vizualnu udobnost i digitalnu povezanost.
Novo ruho kulturne baštine
Druga se rasprava bavila važnim pitanjem: kako energetski obnoviti zgrade sa statusom kulturnog dobra uz očuvanje njihove izvorne vrijednosti. Moderatorica je bila Snježana Turalija iz tvrtki Blueaudit i Greenika. U sklopu uvodnih izlaganja najprije je prof. dr. sc. Zoran Veršić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb predstavio Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, dok je Ivana Pećnik iz Regionalne energetsko-klimatske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) prikazala suvremena rješenja za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine.
Uz njih dvoje, panelisti su bili i Nevena Štrbić iz MPGI-ja, Mirna Sabljak iz Ministarstva kulture i medija, Jasminka Ćoza iz tvrtke Next Level Consulting. Pri tome je naglašeno da su spomenute Smjernice ključni dokument za usklađivanje konzervatorskih i energetskih zahtjeva, ali i da njihova provedba zahtijeva blisku suradnju svih struka i prilagodbu zakonodavnog okvira. Na primjeru projekta 'Mali Vatikan' pokazano je kako se obnovom može postići ravnoteža između očuvanja kulturne vrijednosti i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz pridržavanje načela održive gradnje.
U prezentaciji Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) predstavljeni su povoljniji kreditni uvjeti i mogućnosti za smanjenje rizika za financijske ustanove koje ulažu u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora i održive gradnje. Sudionicima je predstavljen i Green Technology Selector (GTS). Riječ je o besplatnom EBRD-ovom internetskom alatu koji omogućava odabir provjerenih zelenih tehnologija i dobavljača i olakšava prijavu i provedbu projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru programa InvestEU .
Koneferencija je završila inspirativnim predavanjem Ivana Čačića, meteorologa iz Hrvatskog meteorološkog društva koji je, unatoč početnim zabrinjavajućim klimatskim pokazateljima, naglasio i 'dobru vijest': naglo širenje primjene obnovljivih izvora i sve veću sposobnost gradova za prilagodbu klimatskim promjenama, što treba zahvaliti zelenoj infrastrukturi i pametnom planiranju prostora.
