Počinje najveća energetska obnova državnih institucija u Makedoniji, a energetske vlasti pokreću trogodišnji plan za modernizaciju javnih zgrada. Plan rekonstrukcije zgrada koje koriste zaposlenici javnog sektora na državnoj razini za razdoblje 2025.–2028. postavlja jasni trogodišnji okvir za najopsežniju energetsku obnovu institucija u Makedoniji do sada. Plan je već usvojen od strane Vlade i nalazi se u procesu usklađivanja s ukupno 33 institucije.
„Ovaj strateški dokument proizlazi iz reformske agende i zakonske obveze da se svake godine rekonstruira najmanje 3 % ukupne korisne podne površine javnih zgrada. Pritom su mjere energetske učinkovitosti obavezan dio svake rekonstrukcije", poručuju iz Ministarstva energetike, rudarstva i mineralnih sirovina.
Program obuhvaća 14 javnih zgrada s ukupnom korisnom površinom od 102.992 m², u kojima djeluju 33 institucije, a koje svakodnevno koristi više od 5.000 ljudi. Cilj su niži energetski troškovi, bolji uvjeti rada, manje emisije i moderniziran javni sektor u skladu s europskim standardima.
Plan grupira zgrade prema njihovom stanju i hitnosti intervencije. U prvu skupinu spadaju objekti u lošem stanju, koji su prioritet za rekonstrukciju. To su zgrada Ministarstva zdravstva (zajedno s Institutom za javno zdravlje i Državnim sanitarnim i zdravstvenim inspektoratom), zgrada Državnog zavoda za statistiku, objekt Agencije za katastar nepokretnosti i glavna zgrada Uprave za hidrometeorološke poslove.
U drugu skupinu spadaju objekti koji su u dobrom stanju, ali imaju značajne potrebe za sanacijom. To su dio kompleksa Ministarstva ekonomije i rada, zgrada u kojoj se nalaze Agencija za upravu, Državni inspektorat za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine, kao i veliki administrativni blok institucija. U treću skupinu ulazi osam objekata koji su ranije renovirani, ali im je potrebna energetska nadogradnja i suvremeni sustavi.
Modernizacija s fokusom na uštedu
Svaka zgrada proći će energetsku kontrolu, nakon čega će se definirati konkretne mjere — od toplinske izolacije fasada i zamjene prozora, do postavljanja solarnih sustava za toplu vodu, fotonaponskih panela na krovnim konstrukcijama te modernih sustava grijanja, rasvjete i automatske kontrole potrošnje.
"Ove intervencije usmjerene su na drastično smanjenje troškova energije u javnom sektoru, koji su tradicionalno visoki i opterećuju proračun institucija. Istovremeno, plan smanjuje emisije CO₂ za 29 %, odnosno za 1.091 tonu godišnje, što predstavlja značajnu korist za kvalitetu zraka u urbanim sredinama", poručuju iz Ministarstva energetike.
Procijenjena vrijednost Plana iznosi oko 11,11 milijuna eura, uključujući tehničke kontrole, projekte, nadzor i izvođenje. Proces će se odvijati u koordinaciji sa svih 33 institucije čiji su objekti predmet rekonstrukcije. Plan predstavlja važan korak u prenošenju europskog zakonodavstva u području energetske učinkovitosti (Direktiva 2018/2002/EU i Uredba 2018/1999/EU) i izravno je usklađen s obvezama prema Energetskoj zajednici.
Ovo će donijeti učinkovitije i ekonomičnije institucije, suvremene standarde održivosti i izravne koristi za građane — manje zagađenja, bolju kvalitetu zraka i učinkovitije trošenje javnog novca.
