Energetska učinkovitost donosi manje troškove, niže račune i snažniju poziciju na tržištu, poručio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar predstavljajući jučer u Saboru Zakon o energetskoj učinkovitosti s ciljem smanjenja potrošnje energije i CO2 do 2030.
"Ovo je Zakon koji, bez imalo pretjerivanja, ulazi u srž naših računa za energiju, konkurentnosti i naše sigurnosti. Energetska učinkovitost je investicija u budućnost našeg gospodarstva i kvalitetu života naših građana, donosi manje troškove, veću sigurnost opskrbe i snažniju poziciju na tržištu", poručio je Špehar.
Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti usklađuje se s revidiranom Direktivom EU iz 2023. o energetskoj učinkovitosti kojim je prvi put propisana obvezna primjena načela energetska učinkovitost na prvom mjestu u osmišljavanju politika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i pri donošenju odluka o ulaganjima u strateške investicijske projekte i velike investicijske projekte čija vrijednost prelazi 100 milijuna eura.
"Država mora poduzeti sve potrebne korake za smanjenje potrošnje energije, ja bih rekao neracionalne, jer se mi zalažemo za povećanje potrošnje energije u kontekstu povećanja gospodarske aktivnosti. Zakon cilja tamo gdje učinci najbrže rastu, a to je u domovima, poduzećima, javnim zgradama i prometu", kazao je državni tajnik.
Špehar je naveo da je Hrvatska u posljednjem desetljeću poboljšala energetsku učinkovitost za 20 posto, ali da još uvijek trošimo više energije po jedinci BDP-a od prosjeka EU, što znači da naši poduzetnici plaćaju energiju više nego njihovi konkurentni i gube konkurentnost svojih proizvoda.
Zgrade čine oko 40 posto ukupne potrošnje energije, promet dodatnih 30 posto, i upravo u tim sektorima trebaju se ostvariti najveće uštede, dodao je.
Akcijski planovi energetske učinkovitosti velikih gradova i županija moraju sadržavati planove za smanjivanje potrošnje energije za 1,9 posto godišnje u javnom sektoru, energetsku obnovu 3 posto ukupne korisne površine poda zgrada javnih tijela, planove korištenja obnovljivih izvora energije te planove za razvoj centraliziranog niskotemperaturnog grijanja i planove hlađenja. Zakonom se također pretpostavlja da će se do 2035. energetski obnoviti sva javna rasvjeta u Republici Hrvatskoj.
