Energetska obnova je kompliciran postupak koji uključuje razne resore i urede unutar javnih uprava te brojne dionike građevinskog i energetskog sektora, a svaki taj dionik ima svoju specifičnu ulogu u tom procesu. Zato je ZGRADOnačelnik.hr, u suradnji s Udrugom gradova u RH, Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i drugim partnerima, izradio poseban Priručnik za energetsku obnovu zgrada javnog sektora.
Ovim priručnikom želi se korak po korak pojasniti kako takvi procesi izgledaju, koje su prepreke i izazovi, a koje, pak, mogućnosti i prilike, kako su dosadašnji projekti energetske obnove diljem Hrvatske izgledali, kako su tekli, na koje su prepreke i izazove naišli te kako su riješeni. Predstavljanje priručnika održano je danas u Kući Europe s dvije prigodne panel rasprave pred brojnom publikom.
Svaka zgrada je priča za sebe
Oni koji su dublje u tematici znaju da je svaka zgrada posebna priča za sebe i da nema dvije iste, tako da energetska obnova znači krojački pristup - rješenja su univerzalna ali njihova primjena je specifična od objekta do objekta. Hrvatska je preuzela obvezu obnove čak 3% svih javnih zgrada, a kako je u svakom zlu i neko dobro, pozitivno je da se u okviru obnove nakon dvaju teških potresa, ujedno rade i energetske obnove javnih objekata EU sredstvima i proračunskim davanjima. Priručnik koji je predstavljen sveobuhvatan je vodič kroz energetsku obnovu, s primjerima dobre prakse i QR kodovima na brojnu regulativu.
"Priručnik naglašava potrebu kvalitetne pripreme i planiranja investicija za energetsku obnovu zgrada, izradu detaljnih projektnih zadataka za projektnu dokumentaciju koji uključuju sve potrebne mjere i standarde koje treba primijeniti kako bi projektiranje i izvedba bili kvalitetni i kako bi projekti bili konkurentni u natječajima za povlačenju financijskih sredstava. Za financiranje energetske obnove javnih zgrada na raspolaganju su razni modeli financiranja. Uz bespovratna sredstva iz europskih i nacionalnih programa, europska komisija zbog nedostatnih alokacija sve više usmjerava javni sektor prema tržišnim i komercijalnim modelima poput zelenih kredita i obveznica te ESCO i JPP modela" istaknuli su Marko Zlonoga i Hrvoje Maras iz REGEA-e.
