U Europskoj uniji lani je 25,5 posto građana živjelo u stambenom prostoru poboljšane energetske učinkovitosti unatrag pet godina, izvijestio je statistički ured EU-a Eurostat. Poboljšanje uključuje izolaciju vanjskih zidova, krovova i podova, ugradnju dva ili čak tri stakla na prozorima i postavljanje učinkovitijih sustava grijanja, navodi Eurostat.
Najopsežnije mjere poduzela je Nizozemska gdje je lani 58,7 posto građana živjelo u stambenom prostoru poboljšane učinkovitosti. Zatim, slijedi Estonija gdje je poboljšanje zabilježeno kod nešto manje od polovine građana.
Hrvatska je blago nadmašila europski prosjek s 28,9 posto građana koji su lani živjeli u stambenom prostoru s boljom izolacijom, učinkovitijim sustavom grijanja i ‘pojačanim’ prozorima.
Najmanji udio građana živio je u stanovima i kućama s poboljšanom energetskom učinkovitošću na Malti, njih samo 8,4 posto. Zatim, slijede Grčka s 11,9 posto te Cipar, Španjolska i Italija s nešto manje od 15 posto, javlja Hinin specijalizirani portal Zelena Hrvatska.
Hrvatska – najveći jaz
Znatno se manje vodilo računa o stambenom prostoru građana kojima prijeti siromaštvo ili društvena isključenost, prema samo 17,8 posto građana obuhvaćenih mjerama učinkovitije potrošnje energije na razini EU-a.
Najviše je građana u ranjivim društvenim skupinama obuhvaćeno programima poboljšanja energetske učinkovitosti stambenog prostora u Estoniji, njih 47,8 posto. Slijedi Nizozemska s 45,1 posto. U Litvi i Latviji otprilike trećina građana u opasnosti od siromaštva živjela je lani u stambenom prostoru poboljšane energetske učinkovitosti.
Hrvatska je bila na razini europskog prosjeka sa 17,6 posto građana u ranjivim društvenim skupinama koji su u 2023. živjeli u stanovima i kućama poboljšane energetske učinkovitosti.
Usporedbe radi, poboljšanje je bilježilo njih 32 posto u ostalim društvenim skupinama.
Najmanji udio građana u ranjivim društvenim skupinama bio je obuhvaćen poboljšanjem na Cipru, samo pet posto. Slijede Malta i Italija s gotovo sedam posto.
Hrvatska se, prema podacima Eurostata, svrstala među zemlje EU-a s najvećim jazom u mjerama poboljšanja energetske učinkovitosti stambenog prostora ranjivih društvenih skupina i ostalih, od 14,4 postotna boda, uz bok Belgiji i Irskoj.
Veći je raskorak bilježila samo Nizozemska, iskazan razlikom od 16,5 postotnih bodova.
Nedovoljno ugrijan prostor
Hrvatska se izdvajala i velikom razlikom između građana s ograničenom mogućnošću kretanja i ostalih društvenih skupina, koja je lani iznosila čak 5,4 postotna boda, uz bok Mađarskoj i Rumunjskoj. Tako je samo otprilike petina građana Hrvatske s ograničenom mogućnošću kretanja živjela lani u stambenom prostoru poboljšane energetske učinkovitosti, u usporedbi s oko 30 posto njih u ostalim društvenim skupinama, prema podacima Eurostata.
Daleko je najveću razliku između te dvije skupine bilježila Bugarska, gdje je iznosila 9,2 postotna boda, utvrdio je Eurostat.
Gotovo petina stanovništva EU-a navodi da je lani živjela u stambenom prostoru koji tijekom zime nije bio dovoljno ugrijan. Najveći je njihov udio bio u Portugalu, gdje je iznosio 38 posto, blizu je i Irska s 34,3 posto. Slijedi skupina sredozemnih zemalja, Grčka, Francuska i Španjolska gdje je više od četvrtine građana tijekom zime živjela u nedovoljno ugrijanom prostoru.
U Hrvatskoj je lani 16,5 posto građana tijekom zime živjelo u nedovoljno ugrijanom stambenom prostoru, pokazuje Eurostatovo izvješće. U ranjivim društvenim skupinama njihov je udio iznosio 25,5 posto, a u ostalima 14,1 posto.
Najmanji je udio ukupnog stanovništva živio u takvim uvjetima u Austriji, njih samo 3,7 posto. Slijede Estonija s 4,3 posto, te Slovenija i Nizozemska s 4,7 odnosno 4,8 posto.
