Istraživanje, koje su proveli Schneider Electric Research Institute i SE Advisory Services, kvantificira koliki utjecaj klimatske opasnosti mogu imati na vrijednost imovine. Primijenjeno na podatkovne centre¹, najbrže rastuću vrstu imovine u eri umjetne inteligencije, pokazuje da 388 milijardi američkih dolara, odnosno više od trećine (38 %) ukupne vrijednosti podatkovnih centara u svijetu, predstavlja klimatsku izloženost koja još nije uračunata u njihovu vrijednost, ali ujedno i mjerljivu priliku za ulaganja u otpornost.
Istraživanje pokazuje da je fizički rizik po gigavatu približno 2,6 puta veći u novim podatkovnim centrima razvijenima za potrebe umjetne inteligencije nego u postojećoj instaliranoj infrastrukturi, ponajprije zbog znatno većih financijskih posljedica zastoja u radu velikih sustava. U kombinaciji s objavljenim projekcijama rasta umjetne inteligencije, procjenjuje se da bi ukupna klimatska izloženost mogla porasti s 388 milijardi na između 1 i 3,7 bilijuna američkih dolara, što odražava razmjere infrastrukture koja se trenutačno planira ili gradi.
Razina izloženosti znatno se razlikuje među regijama, ovisno o lokalnim klimatskim opasnostima i toplinskom stresu, obilježjima energetskih sustava i elektroenergetske mreže te načinu na koji se poremećaji prenose kroz opskrbne lance. Najvećoj mogućoj eroziji vrijednosti izloženi su podatkovni centri u Kini (56 %) i Europi (53 %), gotovo dvostruko više nego oni u Sjedinjenim Američkim Državama (28 %) i regiji APMEA (28 %).
Studija identificira pet važnih kanala klimatskog rizika: sustave hlađenja, prekide poslovanja, fizička oštećenja, utjecaj toplinskog stresa na produktivnost te troškove povezane s emisijama ugljika. Primjenom modela vrednovanja prilagođenog klimatskim rizicima fizičke opasnosti i tranzicijski rizici prevode se u učinke na diskontirane novčane tokove, čime se dobivaju provjerljive procjene gubitka vrijednosti pojedinačnih objekata.
Prema rezultatima istraživanja, globalni gubici uzrokovani prirodnim katastrofama tijekom 2025. godine premašili su osigurano pokriće za približno 170 milijardi američkih dolara. Taj jaz svake se godine povećava za 6 do 10 %, što vlasnike imovine čini sve izloženijima kako klimatski rizici postaju intenzivniji. Za operatore i vlasnike podatkovnih centara to znači da klimatski rizici sve češće ostaju izvan okvira osigurateljnog pokrića, dodatno naglašavajući važnost uključivanja otpornosti na klimatske promjene već u fazi projektiranja i upravljanja objektima.
Vrijednost ulaganja u prilagodbu
Istraživanje pokazuje da ulaganja u klimatsku otpornost mogu zaštititi znatan dio vrijednosti imovine. Proaktivne mjere prilagodbe omogućuju zaštitu 150 milijardi američkih dolara neto vrijednosti postojeće infrastrukture, odnosno 30 do 39 % ukupne vrijednosti izložene klimatskim rizicima u svim analiziranim scenarijima. Operatorima koji već primjenjuju mjere poput dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA), sustava tekućinskog hlađenja, mikromreža i odabira lokacija uzimajući u obzir klimatske rizike, studija pruža financijski okvir za kvantificiranje vrijednosti imovine koju takva ulaganja štite.
„Klimatski rizik nije moguće pravilno vrednovati bez njegova mjerenja na razini pojedinog objekta. Ovaj model uklanja taj nedostatak pružajući detaljne i provjerljive procjene vrijednosti koje se mogu primijeniti od pojedinačnih objekata do globalnih portfelja te izravno pretvoriti u konkretne mjere prilagodbe“, izjavio je Frédéric Godemel, izvršni potpredsjednik za upravljanje energijom u Schneider Electricu. „Najotporniji objekti bit će oni koji raspolažu energetskim tehnologijama i inteligentnim sustavima sposobnima predvidjeti, prilagoditi se i odgovoriti na klimatske rizike.“
Cjelovito izvješće The Repricing of Compute: The Economics of Climate Risk and Resilience for AI-Era Capital dostupno je za preuzimanje ovdje.
