U mnogim zemljama Jugoistočne Europe električna energija i dalje se proizvodi u zastarjelim postrojenjima s velikim emisijama, ističu iz Centra za klimatske promjene iz Skopja. U njihovoj analizi navodi se da je taj dio Europe jedno od njezinih područja koja su najviše pogođena posljedicama klimatskih promjena. Uz to, navodi se i da energetski intenzivne industrije, dominantna proizvodnja električne energije iz ugljena (u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori oko 38 - 40%, u Srbiji 65%, a na Kosovu 95% ukupne proizvodnje u razdoblju 2024. – 2025.), društva sklona korupciji, linearna gospodarstva bez poticaja za ulaganja u energetsku učinkovitost i inovacije, nerazvijen javni prijevoz i brojni drugi čimbenici pridonose tome da taj dio Europe znatno zaostaje za europskim ambicijama u području dekarbonizacije.
"Što se tiče proizvodnje električne energije, Sjeverna Makedonija bilježi rast proizvodnje iz obnovljivih izvora u razdoblju 2021. - 2023. Zaključno s 2023. godinom proizvodnja iz obnovljivih izvora dosegnula je gotovo 30% ukupne godišnje proizvodnje, dok proizvodnja iz ugljena i dalje dominira s udjelom oko 47%," navodi se u spomenutoj analizi. Uz to, dodatni izazovi su ograničena ulaganja u obnovljive izvore, nedovoljno razvijen javni prijevoz i niska razina energetske učinkovitosti.
Potreba za mjerama i planovima
U analizi se preporučuje da države pripreme i dostave nacionalne energetske i klimatske planove i definiraju odgovarajuće ciljeve, čime bi pokazale svoju predanost dekarbonizaciji, s posebnim naglaskom na područja s najvećim potencijalom.
"Uz obnovljive izvore i poboljšanje energetske učinkovitosti, od najveće su važnosti razvoj željezničke infrastrukture i multimodalnih prometnih rješenja. Zemlje Jugoistočne Europe trebaju tražiti mogućnosti za smanjenje potrošačkog otiska i povećanje stope kružne uporabe materijala, što će dodatno potaknuti gospodarski rast. To treba provoditi uz punu suradnju svih bitnih sudionika," također stoji u analizi.
Kada je riječ o gospodarenju otpadom, ističe se da sve zemlje trebaju pripremiti i provoditi programe prevencije nastanka otpada, strategije za gospodarenje i recikliranje otpada i razvijati potrebnu infrastrukturu. Strategije pametne specijalizacije trebale bi pridonijeti uspostavi održivog razvoja i poticanju inovacija.
Smatra se da jedinice lokalne samouprave imaju jednu od ključnih uloga u ostvarivanju nacionalnih ciljeva dekarbonizacije i to uspostavljanjem sustava daljinskog grijanja temeljenih na obnovljivim izvorima gdje oni još ne postoje i gdje je grijanje uglavnom individualno. Također se preporučuje prelazak takvih postojećih sustava s fosilnih goriva na obnovljive izvore, razvoj pouzdanih sustava upravljanja energijom u zgradama i provođenje drugih mjera koje će pridonijeti energetskoj tranziciji.
