Pljušte kritike poslovne zajednice na europski Plan za čistu industriju

Autor: N. D. Objavljeno: 28.02.2025. 🕜 13:37 Lokacija: Zagreb
  • Postrojenja BASF-a u Ludwigshafenu Njemačkoj (izvornik: BASF, 2022.)

• BASF, procesna postrojenja, kemijska industrija
    Izvor: BASF SE

"Dekarbonizacija Europe deindustrijalizacijom je idiotska", kaže čelnik Ineosa u otvorenom pismu javnosti dok drugi zazivaju E. Muska koji bi počistio birokraciju

Industrijski čelnici ismijali su prijedlog Europske komisije Clean Industrial Deal (Plan za čistu industriju), osmišljen kako bi ojačao europsku industriju i smanjio cijene energije, dok se i dalje gura "zeleni" pristup.

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen lansirala je planirani dogovor ovaj tjedan rekavši da želi učiniti europsku industriju "održivom, konkurentnom i spremnom za budućnost", no nekoliko vodećih industrijalaca srezalo je dokument grubim riječima. Plan dolazi  godinu dana nakon što su 73 izvršna direktora izdala Antwerpensku deklaraciju za europski industrijski dogovor, poziv na očuvanje radnih mjesta u Europi i hitan povratak opravdanosti ulaganja u Europi. Problem je bjelodan - danas je kontinent šokiran Audijevim zatvaranjem tvornice u Bruxellesu koja je radila 76 godina, te proizvodnju premješta u Meksiko. Čak 3.000 ljudi ostat će bez radnog mjesta. 

Komentirajući Plan Patrick Pouyanne, izvršni direktor francuskog naftnog diva TotalEnergies, je rekao: "Stvorili smo stroj u Bruxellesu. Ne znam bismo li trebali početi raditi kao Elon Musk, ali imamo previše službenika koji donose pravila. Je li Europa doista sposobna potpuno preispitati vlastiti model?

 
Ineos: Kemijska industrija u Europi izumire

 

U otvorenom pismu objavljenom 26. veljače u vezi s najnovijom objavom EK-a, osnivač i vlasnik britanskog multinacionalnog kemijskog diva Ineos, Sir Jim Ratcliffe, iznio je užasavajuću procjenu pristupa EK kemijskom sektoru, za koji je rekao da "izumire".

Ratcliffe je upozorio da će kemijska industrija prestati postojati ako čelnici EU-a ne ukinu porez na ugljik i ne podignu carine kako bi ga zaštitili. Rekao je da je dekarbonizacija Europe deindustrijalizacijom "idiotska".

“Gubimo poslove i sigurnost, a CO2 ionako jednostavno lebdi natrag nad Europom. Politike vlade rezultirale su enormno višim cijenama energije i paralizirajućim računima za porez na ugljik. Politike Bruxelessa zatvorit će sve petrokemije u Europi", dodao je. "Svi naši glavni konkurenti planiraju povlačenje iz Europe budući da vlada više puta nije djelovala.", rekao je Ratcliffe i dodaje da je račun za plin za Ineovo petrokemijsko središte u Kölnu "100 milijuna eura veći od ekvivalenta u SAD-u".

Pozvao je EU da usvoji pristup SAD-a "gdje cijene industriju i njezino visokovrijedno zapošljavanje, a Europu ostavljaju u prahu", naglašavajući da će sva konkurencija preseliti u SAD pa će Europa sirovine uvoziti iz Kine ili preko Velike bare.

Geert Van Poelvoorde, izvršni direktor europskog ogranka proizvođača čelika ArcelorMittala sa sjedištem u Luksemburgu, rekao je 26. veljače javnoj televiziji VRT da je Plan za čistu industriju previše nejasan.

Američki biznismen Peter Huntsman, izvršni direktor globalne američke kemijske tvrtke Huntsman, rekao je za VRT da europski plan ne rješava temeljna pitanja te da je i bez nameta energija u Europi pet puta skuplja nego u Teksasu i šest puta više nego u Kini.

Izvor: Peter Herrmann
 
Što piše u von der Layeničinom Planu

 

Prijedlog EK-a zadržao bi poticaj energetski intenzivnim industrijama za dekarbonizaciju i elektrifikaciju. Želi se promicati cirkularnost, maksimizirati ograničene resurse Europske unije i smanjiti pretjeranu ovisnost o dobavljačima sirovina iz trećih zemalja. Kako bi se postigla pristupačna energija, EK je rekla da želi donijeti akcijski plan, ubrzavajući ulaganja u zelenu energiju i infrastrukturu a predloženo je i brže izdavanje dozvola za izgradnju zelenih projekata.

EK želi smanjiti troškove mrežarina i poreza za električnu energiju. Nadalje, Bruxelles je rekao da želi potaknuti potražnju za čistim proizvodima putem Zakona o ubrzanju industrijske dekarbonizacije, uvodeći kriterije održivosti, otpornosti i "proizvedeno u Europi" u javne i privatne nabave.

Kako bi kratkoročno podržala takozvanu proizvodnju u EU koja ne šteti klimi, EK je najavila pomoć u iznosu od 100 milijardi eura. To će, rečeno je, biti dostupno putem Fonda za inovacije i predložene Banke za industrijsku dekarbonizaciju.

Povrh toga, EK bi izmijenila uredbu InvestEU kako bi povećala svoju sposobnost podnošenja financijskog rizika, u nadi da će mobilizirati dodatnih 50 milijardi eura.

TAGOVI