Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) zaprimilo je 565 projektnih prijedloga na Poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, koji je bio objavljen krajem ožujka. Rezultati kome će biti odobrena sredstva bit će poznati u listopadu. U tijeku je evaluacija projektnih prijedloga odnosno procjena projektnih prijedloga prema kriterijima prihvatljivosti i odabira Poziva, koju provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU).
Za projektne prijedloge koji udovolje svim kriterijima Poziva formira se rang lista s obzirom na ocjenu kvalitete projekta (broj bodova) te se za sufinanciranje odabiru projektni prijedlozi s najviše bodova, javlja MPGI.
"U ocjeni kvalitete uzimaju se u obzir uštede godišnje potrebne toplinske energije za grijanje i primarne energije, zatim smanjenje emisija CO2, mjere koje se provode u okviru projekta te udio energije iz obnovljivih izvora u godišnjoj isporučenoj energiji nakon energetske obnove. Ovim kriterijima se potiču prijavitelji da pripreme projekte sa što većim brojem mjera energetske učinkovitosti i mjera koje koriste obnovljive izvore energije, zatim mjera povećanja potresne otpornosti, sigurnosti u slučaju požara i osiguranja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta te mjera kojima se osigurava pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti", objavljeno je na stranicama MPGI-ja.
Ugovor o dodjeli
Svi prijavitelji će biti obaviješteni IT sustavom fondovieu (na kojem su se i podnosili projektni prijedlozi) o rezultatima procjene projektnih prijedloga (je li projektni prijedlog odabran za sufinanciranje, prihvatljiv za sufinanciranje ali su iskorištena raspoloživa sredstva pa projekt neće biti sufinanciran ili isključen iz postupka dodjele). Postupak dodjele bespovratnih sredstava završava donošenjem Odluke o financiranju, što je u nadležnosti ovog Ministarstva te se uspješnim prijaviteljima također dostavlja IT sustavom fondovieu.
Nakon donošenja Odluke o financiranju slijedi priprema i sklapanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
"S obzirom na velik broj zaprimljenih projektnih prijedloga koje je potrebno evaluirati, očekujemo da će prijavitelji o statusu projektnog prijedloga u odnosu na procjenu prema kriterijima Poziva biti obaviješteni najranije tijekom listopada, nakon čega slijedi donošenje Odluka o financiranju".
O rezultatima Poziva javnost se informira objavom popisa korisnika s kojima je potpisan Ugovor na mrežnim stranicama ovog Ministarstva i u IT sustavu fondovieu.
Vlastito učešće
Stope sufinanciranja prihvatljivih troškova u okviru ovog Poziva su u ovisnosti o kategoriji obnove (integralna energetska, dubinska i sveobuhvatna obnova). Maksimalni intenzitet sufinanciranja se kreće od 85 posto do 100 posto za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80 posto za aktivnost energetske obnove (koja uključuje i usluge stručnog i projektantskog nadzora te horizontalne mjere), a za aktivnost promidžbe i vidljivosti iznosi 85 posto. Ostatak iznosa prihvatljivih troškova projekta, kao i neprihvatljive troškove, prijavitelji moraju sufinancirati iz vlastitog učešća.
U okviru ovog Poziva Ministarstva sufinancirat će se izrada projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima na području cijele Hrvatske, ali i onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje su u međuvremenu već provele hitne sanacije, tj. nekonstrukcijsku ili konstrukcijsku obnovu (obnova nakon potresa).
Nastavak sufinanciranja
Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga. Iznimno, zgrade upisane u Registar kulturnih dobara RH (kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili kao dio kulturno-povijesne cjeline), koje ne mogu ostvariti gore spomenuti uvjet, trebaju ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30 posto u odnosu na stanje prije obnove, također na razini svakog pojedinog projektnog prijedloga. Provedbom ovih mjera se, uz ispunjavanje zahtjeva važećih propisa, pored energetske uštede osigurava i smanjenje emisije CO2, što će doprinijeti dekarbonizaciji zgrada. Na razini Poziva ostvarit će se uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30 posto.
"Podsjećamo i na dva prijašnja poziva iz nadležnosti ovog Ministarstva, financirana EU sredstvima, jedan iz prethodnog financijskog razdoblja 2014.-2020. te drugi iz 2022., koji je financiran iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021.-2026.".
Nakon što se sredstva osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru NPOO-a i Dodatka NPOO-a iskoriste, a kako bi se osigurala kontinuirana energetska obnova, nastavit će se sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada iz nacionalnih sredstava. Na prijedlog MPGI-ja, Vlada je na sjednici 19. listopada 2023. godine, radi smanjenja posljedica energetske krize i smanjenja energetskih potreba za grijanje/hlađenje stambenih zgrada, donijela Zaključak kojim se za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. i 2025. osigurava dodatnih 80 milijuna eura iz nacionalnih sredstava FZOEU-a, što će se osigurati iz prihoda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica u Hrvatskoj.
Također, nastavit će se sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada (neoštećenih u potresima) iz EU sredstava financijskim instrumentima u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.
