Izmjene Zakona o tržištu toplinske energije, koje se uskoro očekuju predviđaju daljnju ugradnju razdjelnika. Nakon gotovo dvije godine moratorija koji je uveo MOST vraća se obaveza ugradnje, potvrđuju u Ministarstvu energetike. Razdjelnici su do sada ugrađeni u oko 104.000 kućanstava u Hrvatskoj a preostala je ugradnja u njih još oko 50.000. Time neće prestati kontroverze jer ključan je način obračuna potrošene energije koji nije pravedno anticipirao različite troškove za stanove na izloženim dijelovima zgrade. Vlada je donošenjem Zakona o tržištu toplinske energije iz 2013. uvela obveznu ugradnju razdjelnika a svi stanovi u višestambenim zgradama priključeni na sustav gradske toplane morali su ih ugraditi do kraja 2016. Plan je bio da se njihovim uvođenjem uvodi pravedniji način plaćanja - koliko potrošiš, toliko platiš te da kupci postanu svjesni da su sami odgovorni za štednju energije. Iako su kupci očekivali niže stavke na računima, to se nije dogodilo te gotovo 50% potrošača dobiva veće račune nakon ugradnje razdjelnika. Nakon velike bune u javnosti slijedile su dvije stručna analize, tehničku je napravio Energetski institut "Hrvoje Požar". "Razdjelnici bi trebali ostati, ali opskrbu potrošača toplinskom energijom treba vratiti pod kontrolu države jer su građani potpuno nezaštićeni", istaknuto je u toj analizi, napravljenoj za vrijeme MOST-a, a ona je pokazala da je isplativost ugradnje vrlo dugotrajna s obzirom na cijene energije. Lani je pak prezentirana studija zagrebačkog Ekonomskog instituta o isplativost razdjelnika topline a ona je utvrdila da razdjelnici donose energetske uštede, no uz dvojbu je li to rezultat povećanja energetske učinkovitosti ili straha potrošača od visokih računa, zbog kojih su smanjivali grijanje ili gasili radijatore. Uvođenje razdjelnika, istaknuto je, troškovno je učinkovito u gradovima kontinentalne Hrvatske s visokim cijenama toplinske energije, koji su ostvarili prosječnu razinu ušteda (Velika Gorica, Samobor) te u Rijeci. S druge strane, u gradovima s niskom cijenom toplinske energije (Zagreb, Osijek i Sisak) čak ni visoke uštede ne osiguravaju ostvarenje pozitivne sadašnje netovrijednosti investicija u razdjelnike topline. Ta tri grada čine 80 posto toplinarskog tržišta u Hrvatskoj.