Smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 80% štedi novac Europskoj uniji

Autor: N.D. Objavljeno: 23.11.2012. 🕜 13:40 Lokacija: Zagreb

U obnovljive izvore energije EU bi do 2050. trebala utrošiti 3,2 bilijuna eura

Smanjenje razine emisije ugljičnog dioksida za 80% u zemljama Europske unije do 2050. kroz primjenu obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost, nuklearnu tehnologiju i investicije u pametne mreže, pametna brojila, prijenos i distribuciju uštedjet će Europskoj uniji znatan novac u odnosu na dugoročnu provedbu postojeće politike. Zaključak je to predavanja Fabrizia Barbasa, zamjenika generalnog direktora za energiju u DG Energy na temu europske energetske mape do 2050., okvirnog dokumenta koji daje nacrt europske energetske strategije za dalju budućnost, održano danas na 21. Danu energije u organizaciji HED-a.  Do 2050. udio obnovljivih izvora energije trebao bi dosegnuti 55% u ukupnoj potrošnji energije, u odnosu na sadašnjih 10%. Ukupna ulaganja u obnovljive izvore do 2050. u varijanti 80-postotnog smanjenja emisija ugljičnog dioksida Europska komisija procijenila je na 3,2 milijuna eura, u CCS 2,6 bilijuna eura, nuklearnu energiju 2,4 bilijuna eura, tehnologije za diverzificiranu opskrbu 2,4 bilijuna eura te 2,15 milijuna eura u energetsku učinkovitost. Barbaso je naglasio da su sve aktivnosti koje se planiraju poduzeti u dekarbonizaciji energetike osvarive i moguće, a pritom će se stvoriti više radnih mjesta, ostvarit će se veća energetska učinkovitost, a industrija i potrošači imat će veću snagu.
O razvoju energetskog sektora Hrvatske u uvjetima smanjenja emisija govorio je Goran Granić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar. Rast hrvatske potražnje za energijom do 2050. godine iznosit će 5,9%, dok će rast potražnje za električnom energijom rasti 130%, smatra Granićev tim. Prosječni trošak proizvodnje električne energije u 2050. godini povećava se za skoro 140% u odnosu na 2015. godinu. Smanjenje emisija CO2 u Hrvatskoj za 80% ukupno i u elektroenergetskom sektoru do 95% je moguće, s tehničkog i tehnološkog aspekta, ali uz visoke financijske posljedice i značajne promjene u energetskom sektoru, kojima treba prethoditi promjene u znanstvenom i industrijskom razvoju. Po njemu, Hrvatska bi u dekarbonizaciju prema EU-shemi do 2050. trebala uložiti 31,9 milijarde eura u nove elektrane, dok bi u obnovljive izvore trebalo biti uloženo 26,5 milijardi eura. 
"Ni ugljen ni plin u TE Plominu C ne bi zadovoljili takva europska mjerila jer oba goriva podrazumijevaju zahvaćanje i skladištenje ugljičnog dioksida, stoga mislim da je Plomin C prije svega pitanje diverzifikacije i sigurnosti opskrbe", smatra Granić i dodaje da sadašnji sustav poticaja za obnovljive izvore energije neće preživjeti više od četiri do pet godina.

TAGOVI