Moglo se čuti da su građevinarci u Hrvatskoj nezadovoljni činjenicom da im za energetsku obnovu fasada treba stopostotna suglasnost suvlasnika zgrade, zbog čega se ne mogu očekivati veliki pomaci. Pavičić-Kaselj na to je odvratila da to shvaća i da su u tijeku izmjene Zakona o vlasništvu, te da se za to pitanje treba obratiti Ministarstvu pravosuđa. U Sloveniji za obnovu fasade treba 75-postotna suglasnost svih suvlasnika, no ako se radi o kreditu onda se traži stopostotna suglasnost, što se pokazalo kao velika zapreka. S obzirom da se često radi o socijalno ugroženim obiteljima stavljena je mogućnost stopostotnog poticanja za takve etažne vlasnike, ako posjeduju rješenje Centra za socijalnu skrb da primaju socijalnu naknadu.
U Sloveniji se energetska obnova sufinancira kroz Slovenski fond zaštite okoliša, koji je u tu svrhu uložio 60 milijuna eura. Od te sume 15,4 milijuna utrošeno je u toplinsku izolaciju, odnosno 8 milijuna eura uloženo je u poticanje višestambenih zgrada. U toj državi toplinski je izolirano 1,5 milijuna m2, čime je na godišnjoj razini postignuta ušteda od 327 GWh energije. U Iskoj je obnovljeno 221.000 domova, a država je na to do sada potrošila 235 milijuna eura, a ukupan uloženi iznos je veći od 500 milijuna eura. Irska iskustva su pokazala da je pametno preorijentirati se na shemu plaćanja po uštedama kao u Velikoj Britaniji, a obnova bez pomoći države ne može funkcionirati. U Njemačkoj se u energetsku obnovu krenulo prije 20 godina i do sada je obnovljeno 1,3 milijuna zgrada, a u sektoru je sačuvano 345.000 radnih mjesta. Na svaki euro uložen u energetsku učinkovitost društvu se vratilo pet eura, pokazala su istraživanja provedena u Njemačkoj, kazao je Adrian Joyce, direktor Renovate Europe kampanje. Joyce je istaknuo da bi EU uz punu primjenu uredbe o učinkovitosti umjesto zacrtanih 20% ušteda postići samo 17% uštede, što je zabrinjavajuće. Države bi stoga trebale utrostručiti svoje napore na tom polju, na 830 milijuna eura ulaganja godišnje.
