Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, ovaj tjedan je donijela zaključak o prihvaćanju Strategije dugoročne obnove zgrada u FBiH do 2050. godine. Tamošnja vlada će Strategiju dostaviti Parlamentu FBiH radi razmatranja i donošenja. Radi se o razvojnom dokumentu koji predstavlja stratešku usmjerenost na zahtjeve energetske tranzicije i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Obnova zgrada s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2 predstavlja razvojni fokus tog dokumenta, izvijestila je Vlada FBiH.
U obrazloženju je navedeno da će Vlada FBiH, donošenjem i primjenom Strategije, dati puni doprinos poboljšanju ključnih makroekonomskih pokazatelja kao što su rast BDP-a i zaposlenosti, kao i životnog standarda građana te smanjenje trgovinskog deficita.
"Zakonski temelj za prihvaćanje Strategije sadržan je u direktivama Europske unije o energetskoj učinkovitosti i o energetskim svojstvima zgrada, čija provedba je obvezna u skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, Akcijskim planom za energetsku učinkovitost FBiH i Odlukom o izradi sektorske Strategije dugoročne obnove zgrada u FBiH", objavljeno je na stranicama Vlade FBiH.
Dekarbonizirani fond
U razlozima za donošenje navodi se da se Strategija temelji na projekciji energetskog sektora iz Integriranog plana za energiju i klimu BiH, predstavljajući njegov provedbeni dokument za komponentu energetska učinkovitost.
Između ostalog, utvrđena su strateške odrednice koje se odnose na dugoročnu obnovu zgrada u FBiH do 2050., uključujući smjernice za tri desetogodišnja razdoblja - do 2030., 2040. i 2050., a s ciljem energetski visokoučinkovitog i dekarboniziranog fonda zgrada do 2050. godine.
Objašnjeno je da obnova stambenih i nestambenih zgrada primjenom mjera energetske učinkovitosti rezultira manjim gubitcima energije, odnosno smanjenjem potreba za energijom, a čime se ostvaruju uštede u proračunima (javnim i privatnim) i postiže smanjenje emisija CO2.
Potrebna ulaganja
Nadalje, intenzivna obnova doprinosi povećanom zapošljavanju razvojem građevinarstva (inženjerske usluge, proizvodnja građevinskih materijala i proizvoda te građevinske operative) te se povećava vrijednost i životni vijek obnovljenih zgrada, udobnost i kvaliteta unutarnjeg zraka.
Također, naglašeno je da je na putu BiH k Europskoj uniji nužno bolje korištenje fondova EU-a za financiranje razvojnih prioriteta. Stoga se napominje i da je postojanje strateških dokumenata koji utvrđuju razvojne prioritete jedan od ključnih preduvjeta za pristup i korištenje fondova EU-a.
Strategijom je definirana i procjena potrebnih ulaganja, za što je istaknuto da će biti potrebno koristiti sve raspoložive izvore financiranja poput proračuna različitih razina vlasti, dostupnih fondova EU-a, ulaganja tvrtki – pružatelja energetskih usluga, zatim ulaganja iz sustava obveza energetskih ušteda, kao i javno-privatnog partnerstva te povlaštenih zajmova.
