Prijave projektnih prijedloga od sada će se provoditi prema europskim pravilima. Korisnici sredstava su suvlasnici višestambenih zgrada, a prijave u njihovo ime podnosi upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika.
Uvjet koji višestambena zgrada mora ispuniti kako bi se prijavila je 50% ušteda energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini. Najniži iznos prihvatljivih sredstava koji prijavitelji mogu tražiti je 150.000 kn, a najviši 16.5 mil. kn po jednoj višestambenoj zgradi.
Projektna dokumentacija sufinancira se u iznosu od 85%, a uključuje izradu energetskog pregleda i energetskog certifikata prije i poslije energetske obnove zgrade i glavni projekt.
Provedba energetske obnove na zgradi, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor sufinanciraju se u iznosu od 60% prihvatljivih troškova za područje cijele Hrvatske.
Radovi koji se financiraju su: obnova ovojnice zgrade, zamjena sustava grijanja, zamjena unutarnje rasvjete i uvođenje obnovljivih izvora energije.
Kako bi izbjeglo zastoj u provođenju i pomoglo prijaviteljima Ministarstvo je osiguralo 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta. Postotak opravdanih troškova povećan je sa dosadašnjih 40% u velikim gradovima na 60% za područje cijele Hrvatske a udio sredstava za projektnu dokumentaciju je 85%. Povećan je najviši iznos za samu obnovu koji se može ostvariti za pojedinu zgradu sa dosadašnjih 1,4 milijuna na 16,5 milijuna i na taj je način omogućen pristup europskim sredstvima i većim zgradama. Pod pojmom 'višestambena zgrada' smatra se svaka zgrada u kojoj se najmanje 66% korisne površine zgrade koristi za stanovanje, koja ima tri ili više stambenih jedinica, i kojom upravlja upravitelj zgrade.
Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna m2 korisne površine višestambenih zgrada odnosno preko pola milijuna stanova. U kontinentalnom dijelu Hrvatske nalazi se 65% zgrada dok ih u obalnom dijelu oko 35%. Zgrade su većinom građene prije 1987. godine, što znači da otprilike troše 200-250 kWh/m2 toplinske energije za grijanje. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, potrošnju tih zgrada je moguće višestruko smanjiti.
Nakon izuzetno uspješnih pilot-poziva za izradu projektne dokumentacije te radove energetske obnove odgojno-obrazovnih javnih ustanova temeljem kojih je dosad ugovoreno više od 100 projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, u pripremi je novi poziv temeljem kojega će bit dodijeljena znatno veća sredstva.
MGIPU je 7. listopada 2016., otvorio javno savjetovanje u trajanju od 15 dana, a početkom studenog objavit će prvi privremeno otvoreni Poziv kojim će dodijeliti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. I u ovom slučaju radi se o prvom od višekratnih privremenih poziva, s krajnjim rokom podnošenja projektnih prijedloga od 90 kalendarskih dana. I u ovom slučaju, ukoliko se pokaže potreba, postoji mogućnost povećanja alokacije po predmetnom pozivu.
Na Poziv će se moći javiti jedinice lokalne i područne samouprave koje su vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja i/ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja te Javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja.
Pozivom će se podupirati mjere energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju prije provedbe navedenih mjera i korištenja obnovljivih izvora energije.
