U fokusu prvog dana 12. Međunarodnog znanstvenog savjetovanja Energetska i procesna postrojenja, koji se do petka održava u Rovinju, bile su teme nikougljičnog razvoja i energetske učinkovitosti. V. d. direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ljubomir Majdandžić na tematskom okruglom stolu objavio je da će do sredine prosinca svim izvođačima radova u energetsku obnovu, koji su dovršili i fakturirali svoje projekte, biti plaćana sva dugovanja. To će, uz nedavno raspisan poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada ujedno biti nova prilika za novi start i obnovu povjerenja u cijelom tom sektoru, koji je ove godine zbog otežanog plaćanja dospjelih obaveza, puno pretrpio, između ostaloga i činjenicom da nije bilo raspisa natječaja Fonda u nekim drugim bitnim segmentima. Danijel Žamboki, pomoćnik ministra graditeljstva naglasio je da Hrvatska ima odličnu priliku iskoritistiti europska sredstva na razini 411 mil. eura do 2020. te da će se to ministarstvo u koordinaciji s drugima založiti za alokaciju još više sredstava iz EU fondova. ESCO obnova javnih zgrada nema alternativu, istaknuo je Žamboki. HAMAG i HBOR se nisu uključili u sufinanciranje tog sektora, ali nekolicina tvrtki sama je uspjela naći sredstva. Goranka Tropčić Zekan iz Klimaproinga procijenila je hrvatski potencjal obnova zgrada površine 150 milijuna m² uz cijenu od 350 eura/m² na investicije vrijedne 1.575 milijardi kuna, što znači 14.000 zaposlenih u 3.800 tvrtki. Tu poslovnu priliku treba iskoristiti jer ima sveobuhvatne multiplikativne efekte u brojnim segmentima pa i onim neekonomskim, kao što su zdravlje i veća kvaliteta života. Dean Smolar, voditelj Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost pri CEI-u rekao je da će nacionalni ciljevi ušteda u 2015. i 2016. biti ispunjeni jer su niski, no veliki izazov će biti postići uštede u neposrednoj potrošnji, što je obveza distributera energije, zbog čega će u konačnici najvjerojatnije poskupjeti svi energenti. Igor Raguzin iz Ministarstva energetike i zaštite okoliša istaknuo je da je niskougljična stratgija na kojoj se trenutno radi prilika za domaće gospodarstvo, a samo kroz uštede na fosilnim izvorima i kroz energetsku učinkovitost već se može postići pola europskih niskougljičnih ciljeva. Dokumenta Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. bit će napravljena do kraja iduće godine i predstavljena Saboru početkom 2018. Konferencija u Rovinju, koja je u organizaciji Energetike marketing, okupila više od 300 stručnjaka, nastavlja s radom u četvrtak i petak, a opširniji program možete naći OVDJE. Drugi dan konferencije bit će u znaku energetskih i procesnih postrojenja i e-mobilnosti, s pratećom izložbom raznih vozila. U petak će se održati 7. Međunarodni forum o obnovlivim izvorima energije.