I ispitanici u istraživanju isticali su nužnost poticaja poput smanjenja određenih poreza, dodjeljivanja nagrada energetski učinkovitim tvrtkama pa čak i financijskih poticaja onima koji su dokazali uštedu. Tvrtke koje su imale bolje rezultate poslovanja pokazale su se, prema rezultatima istraživanja, spremnijima ulagati u energetsku učinkovitost, ali očekuju visok i brz povrat investicije. Projekti koji nemaju povrat investicije kraći od pet godina neće se financirati, kazali su ispitanici. Jedna od prepreka ulaganjima, što su istaknuli i sudionici Siemensove konferencije, nesklonost je financijskih institucija da sudjeluju u financiranju ovih projekata jer su po volumenu ulaganja relativno mali, a povrati su ponekad poprilično dugi.
Zato ne nalaze razumijevanje u bankarskom sektoru, a istaknuli su i nužnost pojednostavnjivanja procedure i administracije vezane za projekte koji se mogu financirati iz državnih ili europskih sredstava. Tvrtke su sklonije odabrati dokazane, tradicionalne i pouzdane tehnologije. U Europskoj uniji industrijski je sektor zabilježio pad potrošnje energije od 14% što se, uz recesiju, pripisuje i strogoj politici energetske učinkovitosti. Ta je politika dovela do znatnog rasta energetske učinkovitosti u industrijskom sektoru, i to za 30 posto prema prosječnoj godišnjoj stopi od 1,8% godišnje od 1990. godine do 2009. godine.
Najveće povećanje energetske učinkovitosti zabilježeno je u kemijskoj industriji, i to za 54%, strojevima, gdje je zabilježeno smanjenje od 40% te u industriji čelika gdje je smanjenje od 26%.
Odabir energetskih usluga HEP ESCO-a s razlogom
Energetski izazov jedan je od najvećih izazova s kojima se danas susreću Europa i svijet. Zbog ...