Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćen je Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016.-2020. kojeg je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Cilj programa je cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora, osobito zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi. Planiranom energetskom obnovom želi se postići smanjenje potrošnje energije u tim zgradama do 70% te godišnje uštede energije od oko 50 GWh. Program se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. i za njegovu je provedbu do 2020. osigurano 211,8 milijuna eura. Usvojeni Program važan je instrument u politici Vlade koja ima za cilj povećati standarde korištenja zgrada javnog sektora koje će ujedno dovesti do smanjenja opterećenja za okoliš jer zgrade javnog sektora imaju značajne potencijale za uštedu energije i troškova. Od javnog se sektora očekuje da svojim djelovanjem pruži primjer odnosno da osigura ulaganja i promjenu ponašanja korisnika za slična ulaganja u ostale kategorije zgrada. Uz financijske učinke, provedba Programa doprinijet će i ostvarivanju nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, prije svega emisija CO2 koji imaju globalne učinke. Smanjenje štetnih emisija koje nastaju prilikom sagorijevanja tekućih i krutih goriva ima neposredne korisne učinke na okoliš i zdravlje ljudi na lokalnoj razini. Provedbom Programa država potiče investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun, primjenom ESCO modela maksimalizira ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, doprinosi rastu aktivnosti građevinskog sektora te potiče povećanje zapošljavanja u obrtnom i građevinskom sektoru, inženjerskim djelatnostima i proizvodnji građevinskih proizvoda. Ovaj je Program također temeljni dokument kojim će Hrvatska ispuniti obvezu koju je prihvatila svojim zakonodavstvom usklađenim s Direktivom 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti, a to je da će, počevši od 1. siječnja 2014., svake godine obnoviti 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti, odnosno da će alternativnim pristupom postići uštedu energije u zgradama središnje vlasti jednak uštedama energije dobivenima stopom obnove od 3%.