Vlada je u četvrtak u Sabor poslala prijedlog izmjenama Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojima bi se uvela obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije opskrbljivačima energije u sustavu obveza energetske učinkovitosti, koji ne ispune obvezu uštede energije. Od 1. siječnja 2024. obveze uštede energije koje države članice EU-a moraju postići podižu se na 1,3 posto godišnje finalne potrošnje, od 1. siječnja 2026. to se povećava na 1,5, a od 1. siječnja 2028. na 1,9 posto.
Republika Hrvatska je novi cilj kumulativnih ušteda izračunala u skladu s Direktivom (EU) 2023/1791 te ga prijavila Europskoj komisiji u sklopu nacrta revidiranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Ukupan cilj kumulativnih ušteda u razdoblju od 2021. do 2030. godine povećan je s 2.993,7 na 4.313,6 kten, što je povećanje od čak 44 %.
Ovo povećanje je značajno, a prati ga i zahtjev da uštede koje se prijavljuju u ovom sustavu budu dodatne, odnosno iznad onoga što je propisano u regulativi, te da nisu rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva (npr. zamjena atmosferskih plinskih kotlova kondenzacijskim kotlovima više nije prihvatljiva mjera). Sve navedeno dovodi do situacije u kojoj bi nova opterećenja na stranke obveznice (opskrbljivače) bila prevelika i potencijalno bi se mogla preliti na krajnje kupce, stoji u nacrtu Zakona.
Zato su nužne izmjene Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojim će obveza strankama obveznicama ostati na istoj razini, tim više što je Republika Hrvatska osigurala dodatna sredstva za alternativne mjere politike iz EU sredstava, prvenstveno kroz RePowerEU dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. -2026. (NPOO-a) (obnova zgrada) te kroz Modernizacijski fond (industrija), kao i kroz ESI fondove. Stoga se ovim Prijedlogom zakona udio sustava obveza energetske učinkovitosti smanjuje s dosadašnjih 70 % na 50 %, čime su izmjene neutralne za stranke obveznice, a Republika Hrvatska se obvezuje pojačati provedbu alternativnih mjera politike te tako na sebe preuzima ostvarenje povećanog cilja.
Nadalje, sukladno članku 12. stavku 1. Direktive (EU) 2023/1791 države članice moraju do 15. svibnja 2024., i svake godine nakon toga, od vlasnika i operatera podatkovnih centara zatražiti objavljivanje podataka o energetskim svojstvima podatkovnih centara pa se ova obveza uvodi kroz dopunu Zakona.
Smatra se da za provedbu zakona nije potrebno osigurati dodatna proračunska sredstva.
