Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) provodi javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine. Program donosi okvir za poticanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada javnog sektora u Hrvatskoj u razdoblju do 2030. te model i plan provedbe za prvo trogodišnje razdoblje od 2022. do 2024. godine, objavljeno je na stranicama MPGI-ja.
Program se odnosi na segment zgrada javnog sektora, koje predstavljaju 27,4 posto ukupnog nestambenog fonda, odnosno 9,5 posto ukupnog fonda zgrada u nas.
Program je snažnije usmjeren na zgrade s najlošijim energetskim svojstvima (energetskog razreda po Q“H,nd D ili lošijeg u kontinentalnoj te C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj), a njime se predviđa nekoliko kategorija obnove.
Integralna energetska obnova tako obuhvaća kombinaciju više mjera energetske obnove, a obavezno uključuje jednu ili više mjera na ovojnici zgrade kojima se postiže ušteda u godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (QH,nd) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove. Integralna energetska obnova iznimno može obuhvaćati samo jednu mjeru na ovojnici ako ona rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.
Toplinska energija
Zatim, dubinska obnova obuhvaća mjere energetske učinkovitosti na ovojnici i tehničkim sustavima te rezultira uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) i primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.
Sveobuhvatna obnova pak obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim energetske obnove zgrade uključuje mjere poput povećanja sigurnosti u slučaju požara, kao i one za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. Također, uključuje mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.
Osnovni uvjet za sudjelovanje zgrada javnog sektora u ovom Programu jest postizanje ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) na godišnjoj razini od najmanje 50 posto u odnosu na godišnju potrebnu toplinsku energiju za grijanje prije obnove, bez obzira na to o kojoj kategoriji obnove se radi, javlja MPGI.
Konstrukcija obnova
"Ukupno bi u razdoblju do 2030. godine trebalo obnoviti više od 2,9 milijuna m2 zgrada javnog sektora. To bi na godišnjoj razini značilo obnovu prosječno oko 325.000 m2 u razdoblju od 2022. do 2030., čime bi se ostvarili ciljevi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine", izvijestio je MPGI.
Procijenjena ulaganja u obnovu zgrada javnog sektora prema ciljevima te strategije iznose gotovo 11 milijardi kuna u razmatranom desetogodišnjem razdoblju. Do kraja 2024. godine, dakle u prvom trogodišnjem razdoblju, a kako bi se postigli ciljevi iz Dugoročne strategije, bit će potrebne investicije od gotovo tri milijarde kuna. U ovu procjenu uključena su oba dijela ovoga Programa odnosno modela provedbe - obnova zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu te obnova zgrada javnog sektora oštećenih u potresu.
Prvi model koncipiran je kao nastavak postojećeg modela iz razdoblja 2016. do 2020. te će se primjenjivati u prvom trogodišnjem razdoblju provedbe Programa, ali osim integralne energetske obnove, obuhvaća dubinsku i sveobuhvatnu obnovu.
U drugom modelu, kako bi se dala mogućnost da se uz konstrukcijsku provede i energetska obnova, omogućit će se i sufinanciranje energetske obnove usporedno ili nakon konstrukcijske obnove. Mjera će se provoditi u skladu s načelom build back better (BBB) te će se osigurati ušteda potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od minimalnih 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.
BBB je, u kontekstu procesa obnove nakon potresa, najvažniji dio za energetsku obnovu i uštedu. Vraćanjem zgrada u prijašnje stanje ne postižu se klimatski, zeleni i energetski ciljevi, ali BBB-om i energetskom obnovom je to moguće ostvariti. Sveobuhvatna obnova podrazumijeva i troškove seizmičkog ojačavanja zgrada.
Neželjeni događaji
Koristi od obnove zgrada, pa tako i zgrada javnog sektora, su višestruke. Osim izravnih energetskih (smanjenje potrošnje i uvoza energije, povećanje korištenja obnovljivih izvora i dekarbonizacija energetskih sustava), klimatskih (smanjenje emisija CO2), gospodarskih (građevinska i proizvodna aktivnost, zapošljavanje) i proračunskih učinaka, svakako treba još istaknuti i smanjenje rizika od narušavanja zdravlja te povećanje vrijednosti nekretnina te zaštitu od budućih poskupljenja energenata i energije.
Osim toga, provedbom sveobuhvatne obnove povećava se sigurnost odnosno otpornost postojećih zgrada javnog sektora na neželjene događaje, kao što su požar ili potres.
Program energetske obnove zgrada javnog sektora financirat će se sredstvima iz Mehanizma oporavka i otpornosti, s obzirom na to da je Program dio Inicijative Obnova zgrada u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti u javno savjetovanje te svoje argumentirane komentare, prijedloge i primjedbe poslati najkasnije do 22. ožujka na portal eSavjetovanja ili dostavom na adresu e-pošte: energetska.ucinkovitost@mpgi.hr.
