Ubrzana izgradnja podatkovnih centara u Sjedinjenim Američkim Državama, ponajprije zbog naglog razvoja umjetne inteligencije, postaje sve važniji izvor rasta potrošnje električne energije, ali i emisija CO₂. Najnoviji podaci pokazuju da bi se njihov utjecaj na američki elektroenergetski sustav i klimatske ciljeve mogao dodatno povećati tijekom idućih godina.
Prema ažuriranom izvješću Lawrence Berkeley National Laboratoryja iz lipnja 2026., podatkovni centri mogli bi do 2030. činiti 11,8 posto ukupne potrošnje električne energije u SAD-u, uz raspon procjena od 9,5 do 15,3 posto. To je značajan skok u odnosu na 2023., kada su podatkovni centri trošili oko 4,4 posto američke električne energije, odnosno 176 TWh.
Problem za emisije proizlazi iz činjenice da rast potražnje nije moguće u potpunosti pokriti novim obnovljivim izvorima. Analiza Financial Timesa objavljena ovog mjeseca pokazuje da bi 60 planiranih podatkovnih centara u SAD-u moglo generirati oko 101,5 milijuna tona CO₂ godišnje, što odgovara približno sedam posto očekivanih emisija američkog elektroenergetskog sektora. Oko 75 posto elektroprivreda koje opslužuju te projekte planira izgradnju novih plinskih elektrana ili oslanjanje na postojeću fosilnu infrastrukturu.
Trend rasta emisija je već vidljiv
Trend se već vidi u nacionalnim podacima. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) objavila je da su energetske emisije CO₂ u SAD-u u 2025. porasle za oko 2 posto, odnosno 115 milijuna tona. Najveći rast zabilježen je upravo u elektroenergetskom sektoru, gdje su emisije porasle zbog veće potražnje za električnom energijom i većeg udjela ugljena u proizvodnji. Zanimljivo je da je najveći rival, Kina, 2025. uspjela pokriti više od 100% novog rasta potražnje obnovljivom energijom, dok je to u SAD-u oko 60%. U obje zemlje glavni problem tj. usko grlo predstavlja pristup elektroenergetskoj mreži, odnosno gubitak proizvedene energije jer je mreža ne može primiti.
EIA očekuje da će potrošnja električne energije u SAD-u nastaviti rasti do 2050., pri čemu će potrošnja poslužitelja u podatkovnim centrima biti jedan od glavnih pokretača tog rasta.
Podatkovni centri tako stvaraju paradoks američke energetske tranzicije: ulaganja u umjetnu inteligenciju i digitalnu infrastrukturu snažno povećavaju potražnju za električnom energijom upravo u trenutku kada SAD pokušava smanjiti emisije. Iako tehnološke kompanije ulažu u obnovljive izvore energije, rast potražnje zasad dio elektroprivreda potiče na ulaganja u plinske elektrane, što bi moglo usporiti smanjenje emisija.
