Rumunjska je zbog suše i povijesno niskog vodostaja Dunava ostala bez proizvodnje iz nuklearne elektrane Cernavodă pa u elektroenergetski sustav ponovno uključuje kapacitete na lignit i povećava oslanjanje na uvoz električne energije.
Rumunjska je posljednjih dana ostala bez proizvodnje iz oba reaktora svoje jedine nuklearne elektrane Cernavodă. Drugi reaktor, snage oko 706 MW, ugašen je 13. kolovoza zbog izrazito niskog vodostaja Dunava i problema s osiguranjem dovoljne količine rashladne vode. Prvi reaktor bio je izvan pogona još od kraja srpnja iz istog razloga.
Cernavodă u uobičajenim uvjetima osigurava oko petine rumunjske proizvodnje električne energije. Dva reaktora imaju ukupnu instaliranu snagu od približno 1,4 GW, zbog čega je njihov istodobni ispad značajan udar na elektroenergetski sustav.
TE Rovinari 4 kao pričuva sustavu
Kao jednu od mjera za nadoknadu manjka proizvodnje Rumunjska je ponovno aktivirala četvrti blok termoelektrane Rovinari na lignit. Ministarstvo energetike ranije je najavilo njegovo pokretanje upravo kako bi se ublažio učinak ispada drugog reaktora Cernavodă. AGERPRES je 17. kolovoza izvijestio da se očekuje njegovo uključivanje tijekom večernjeg vršnog opterećenja.
Kapacitet Rovinari 4 od oko 300 MW, međutim, može pokriti tek dio izgubljene nuklearne proizvodnje. Državni tajnik u rumunjskom Ministarstvu energetike Cristian Bușoi rekao je da je proizvodnja drugog reaktora u prosjeku iznosila oko 680 do 700 MW te da će najveći dio tog manjka biti nadoknađen uvozom.
Rumunjska se istodobno oslanja na druge domaće izvore, prije svega hidroelektrane i vjetroelektrane. Ministarstvo energetike priopćilo je da sustav zasad raspolaže dovoljnim resursima za pokrivanje manjka, dok je AGERPRES izvijestio da povoljnija proizvodnja iz vjetra smanjuje pritisak na uvoz.
Povratak ugljena komplicira planove o zatvaranju elektrana
Energetska kriza istodobno dovodi u pitanje rokove za postupno gašenje rumunjskih termoelektrana na ugljen. Bukurešt je od Europske komisije zatražio odgodu zatvaranja pojedinih kapaciteta, uključujući blok 5 termoelektrane Turceni.
Cristian Bușoi ocijenio je da bi zatvaranje tog kapaciteta u sadašnjim okolnostima bilo izuzetno problematično. Rumunjska želi zadržati četiri bloka na ugljen dostupnima i nakon kraja kolovoza, s ukupno gotovo 900 MW neto snage.
Zahtjev ne znači odustajanje Rumunjske od dugoročnog napuštanja ugljena, nego pokušaj da se rokovi prilagode stvarnom stanju elektroenergetskog sustava. Rumunjske vlasti već su ranije upozoravale da bi prerano zatvaranje konvencionalnih kapaciteta moglo povećati rizik za sigurnost opskrbe dok nove plinske, obnovljive i skladišne kapacitete još nisu u cijelosti dostupne.
Prema najnovijim izjavama rumunjskih vlasti, ponovno pokretanje drugog reaktora Cernavodă ne očekuje se najmanje deset dana. Ključni problem ostaje vrlo nizak vodostaj Dunava i nedostatak dovoljnog protoka vode za sigurno hlađenje postrojenja.
