Mađarska hitno gradi nisku branu na Dunavu kako bi podigla vodostaj i osigurala dovoljno vode za hlađenje nuklearne elektrane Paks, dok je Rumunjska zbog istog problema danas počela gasiti i drugi reaktor svoje nuklearne elektrane Cernavodă. Rekordno nizak vodostaj Dunava tako je prerastao u ozbiljan energetski problem za dvije zemlje.
Mađarski premijer Péter Magyar izjavio je da je počela izgradnja niske brane koja bi trebala trajno podići razinu vode ispred sustava za hlađenje Paksu za oko 1,2 metra. U izgradnji sudjeluju mađarski vojnici, a radovi bi trebali biti završeni za četiri tjedna. Do tada se planira potopiti i dvije teglenice, duge po 80 metara, kako bi se privremeno povećala razina vode. Za branu će biti iskorišteno oko 185.000 kubičnih metara kamena.
NE Paks, koji u uobičajenim uvjetima proizvodi gotovo polovicu mađarske električne energije, posljednjih je tjedana drastično smanjio proizvodnju zbog pada Dunava. Elektrana ima četiri reaktora, a proizvodnja je ranije pala na oko deset posto ukupnog kapaciteta, prije nego što se djelomično oporavila.
Još ozbiljnija situacija u Rumunjskoj
Situacija je još ozbiljnija u Rumunjskoj. Naime, nuklearna elektrana Cernavodă, koja inače proizvodi oko petine električne energije u zemlji, danas je počela kontrolirano gasiti drugi od svoja dva reaktora. Prvi je ugašen krajem srpnja zbog nedostatka rashladne vode. Rumunjske vlasti prethodno su pokušale spasiti proizvodnju preusmjeravanjem toka Dunava, miniranjem stijena i postavljanjem improvizirane brane, no vodostaj je nastavio padati.
Rumunjska je zbog energetske situacije proglasila izvanredno stanje u energetskom sektoru za kolovoz te povećava proizvodnju iz drugih izvora i oslanja se na uvoz električne energije.
Istodobni problemi dviju nuklearki pokazuju koliko su elektrane koje koriste riječne sustave za hlađenje izložene dugotrajnim sušama i toplinskim valovima. Analiza objavljena danas upozorava da su protoci Dunava na velikom dijelu toka rekordno niski za ovo doba godine, što otvara pitanje kako će se postojeća nuklearna infrastruktura prilagoditi sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima.
Problem pritom nije samo količina vode - viša temperatura rijeke i manji protok smanjuju mogućnost sigurnog odvođenja topline iz elektrane, zbog čega operateri moraju smanjivati proizvodnju ili zaustaviti reaktore prije nego što rashladni sustav dosegne kritične granice.
