Prema podacima iz siječnja, Bugarska je prošle godine povećala kapacitete za baterijsku pohranu energije za više od 1100% ili s oko 200 MW h u 2024. na gotovo 2500 MW h potkraj 2025. Zbog sve veće proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i izgradnje baterijskih spremnika energije, zemlja se smjestila među vodeće u Europi i postala jedan od ključnih čimbenika stabilnosti elektroenergetskog sustava u Jugoistočnoj Europi.
Bugarska je trenutačno i treća zemlja u Europskoj uniji prema novoinstaliranom kapacitetu baterijskih spremnika energije u 2025. godini. Za razliku od nje, Rumunjska i Mađarska suočavaju se s gubitkom oko 2,5 GW snage za kontinuiranu opskrbu električnom energijom, aku i s naglim povećanjem večernje potrošnje.
"Bugarska Sunčeva energija, baterije koje mogu pohraniti količinu energije jednaku pet minuta proizvodnje iz lignita, s grčkim vjetroelektranama i sunčanim elektranama, spašavaju zemlje Jugoistočne Europe od energetskog kolapsa nakon što su Mađarska i Rumunjska izgubile oko 2,5 GW bazne proizvodnje," napominje bivši bugarski ministar zaštite okoliša i energetski stručnjak Julian Popov. Prema njegovim riječima, električna energija proizvedena u sunčanim elektranama u Bugarskoj i spomenuti sustavi za pohranu energije i povećana proizvodnja vjetroelektrana i sunčanih elektrana u Grčkoj spriječili su širu regionalnu energetsku krizu.
Prema nadležnim tijelima u Bugarskoj, zemlja prolazi kroz revolucionarnu transformaciju u području obnovljivih izvora i pohrane energije. Zemlja je već dosegnula instaliranu snagu sunčanih elektrana od 7 GW, a tu je i snaga baterijskih spremnika energije od 4 GW, dok se razvija i ambiciozan portfelj crpno-akumulacijskih hidroelektrana. "Ta ulaganja pretvaraju Bugarsku u virtualno energetsko čvorište, sposobno koristiti svoju infrastrukturu, povezanost i rastuće kapacitete u korist održivosti i okolnih zemalja," istaknula je bugarska ministrica energetike Iva Petrova.
Bugarska pomaže susjednim zemljama
U situaciji smanjenog vodostaja rijeka, a time i smanjenja proizvodnih kapaciteta energetskih postrojenja, s čime se suočavaju NE Cernavoda u Rumunjskoj i NE Paks u Mađarskoj, Bugarska pomaže u održavanju opskrbe električnom energijom, čak i u uvjetima ekstremno niskog vodostaja Dunava.
Trenutačno oba bloka NE Kozloduj rade prema rasporedu, a važno je i da se hlađenje postrojenja omogućava čak i kada je vodostaj Dunava ekstremno nizak. "Voda iz Dunava koristi se za hlađenje pare u kondenzatorima, koji se nalaze u nenuklearnom dijelu elektrane, i ne koristi se za hlađenje reaktora," navode iz elektrane, a ministrica Petrova dodaje: "Rad NE Kozloduj u ovom je trenutku također je od ključne važnosti i za funkcioniranje rumunjskog elektroenergetskog sustava."
Kontinuirana opskrba vodom osigurava se vlastitom obalnom crpnom stanicom, izgrađenom u dubokom riječnom zaljevu i projektiranom na temelju podataka prikupljenih tijekom stogodišnjih istraživanja vodostaja. Time se osigurava stabilan rad svih postrojenja i pri niskim vodostajima.
