Rat u Iranu snažno je pogodio svjetsku rafinerijsku industriju, a kumulativni geopolitički kaos donio je posljedice koje bi se na tržištu goriva mogle osjećati godinama. Dok se tržište sirove nafte zasad relativno uspješno prilagođava poremećajima opskrbe s Bliskog istoka, rafinerije imaju znatno manje mogućnosti za nadoknadu izgubljenih kapaciteta.
To se posebno vidi u razlikama između cijena sirove nafte i gotovih naftnih proizvoda. Cijena Brenta trenutačno je oko 90 dolara po barelu, što je približno 25 posto više nego na početku sukoba, ali znatno manje od ratnog vrhunca od 118 dolara. Istodobno je europski dizel poskupio više od 70 posto, dok je cijena benzina u SAD-u porasla oko 60 posto.
Rat je iz pogona izbacio više od petine rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku. Dodatni udar predstavlja zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključne rute za izvoz energenata. Situaciju dodatno otežavaju ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu. Ruska prerada nafte posljednjih je mjeseci pala gotovo 30 posto, na manje od četiri milijuna barela dnevno, zbog čega je Moskva u srpnju zabranila izvoz dizela.
Posljedice poremećaja posebno su vidljive na rafinerijskim maržama. U Europi se razlika između cijene dizela i sirove nafte od veljače više nego utrostručila te premašuje 75 dolara po barelu. U SAD-u su dizelske marže porasle više od 140 posto i dosegnule rekordnih 100 dolara.
Pad potražnje i još veće smanjenje ponude
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, prerada u svjetskim rafinerijama u drugom tromjesečju bila je 5,1 milijun barela dnevno manja nego godinu ranije. Iako je potražnja za prerađevinama pala za oko četiri milijuna barela dnevno, ponuda se smanjila još više, pa je tržištu nedostajalo više od milijun barela dnevno.
Dodatni problem su sve manje zalihe. Globalne zalihe nafte od ožujka do srpnja smanjivale su se prosječno 3,5 milijuna barela dnevno, a očekuje se da će se taj trend nastaviti do kraja godine. U SAD-u su zalihe dizela najniže za ovo doba godine u posljednja tri desetljeća, dok su zalihe benzina na najnižoj sezonskoj razini od 2012.
Čak ni eventualni dogovor Washingtona i Teherana te ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca ne bi jamčili brzo pojeftinjenje goriva. Više od 20 rafinerija u zemljama Perzijskog zaljeva oštećeno je tijekom rata, a popravci bi mogli trajati mjesecima zbog dugih rokova isporuke ključne opreme. Zbog toga bi visoke cijene energije mogle dulje ostati važan izvor inflacijskog pritiska. Problem je posebno ozbiljan za Europu i Aziju, gdje uz goriva rastu i cijene ukapljenog prirodnog plina, kaže Reutersova analiza.
