Vlada je u Sabor u četvrtak poslala Nacrt izmjena i dopuna Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE) kojim se uvode mjere usmjerene na veću transparentnost tržišta, jačanje prava potrošača i stabilnost elektroenergetskog sustava, dodatno se podupire integracija obnovljivih izvora energije, uz jasnije definiranje regulatornih i tržišnih pravila.
Poseban naglasak stavlja se na obveze operatora distribucijskih sustava, koji će morati osigurati jasne, transparentne, pravične i nediskriminirajuće postupke prema svim sudionicima tržišta, uključujući dostupnost informacija o raspoloživom kapacitetu za nove priključke na mrežu. Rješava se i problematika energetskih odobrenja kojima je, bez krivnje njihovih nositelja, istekao ili će isteći rok za realizaciju, čime se nastoji osigurati pravičniji i učinkovitiji regulatorni okvir za energetske projekte. Riječ je o ključnom problemu koji je nastao zbog višegodišnjeg kašnjenja u određivanju jedinične naknade za priključenje, koja je na koncu odlukom HERA-e određena u svibnju. Prema javno dostupnim podacima Udruženja OIE Hrvatske do kraja kolovoza pred istekom je 16 energetskih odobrenja za projekte snage 711 MW.
Prijelazna odredba u novom ZOTEE (čl. 31) štiti nositelje projekata koji već imaju energetsko odobrenje, a zbog okolnosti koje nisu bile na njihovoj strani nisu mogli realizirati projekt u propisanim rokovima. Ključno je da iinvestitor ne bi trebao izgubiti energetsko odobrenje zbog toga što nije mogao dobiti priključenje ili zbog nerješavanja/kašnjenja javnopravnih tijela, ako za to nije sam odgovoran. Zakon je vrlo specifično i detaljno pokrio te okolnosti.
Ako zbog nedonošenja odluke o jediničnoj naknadi za priključenje na mrežu developeri nisu mogli sklopiti ugovor o priključenju, rokovi iz energetskog odobrenja počinju im teći od dana donošenja te odluke; ako je zbog toga rok već istekao, izdaje se novo energetsko odobrenje.
Novo energetsko odobrenje se ne plaća
U slučaju da su rokovi prekoračeni zbog kašnjenja u upravnim ili drugim postupcima koji prethode lokacijskoj dozvoli ili aktu za građenje, a investitor za kašnjenje nije odgovoran, Ministarstvo gospodarstva može produljiti rok energetskog odobrenja za vrijeme opravdanog kašnjenja. Ako je energetsko odobrenje zbog takvog kašnjenja već isteklo, investitor može u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu ponoviti iskaz interesa i dobiti novo energetsko odobrenje, koristeći prethodno dostavljenu dokumentaciju.
Za novo energetsko odobrenje u tim slučajevima ne plaća se ponovno naknada, dok se za produljenje roka zahtjev u pravilu podnosi najkasnije 60 dana prije isteka odobrenja - ako rok istječe za manje od 60 dana u trenutku stupanja Zakona na snagu, postoji posebni rok od 60 dana od stupanja Zakona na snagu. MINGO mora provjeriti opravdanost zahtjeva i može tražiti podatke od nadležnih javnopravnih tijela, koja ih moraju dostaviti u roku od 60 dana.
Svi ugovori o priključenju koje su proizvođači električne energije sklopili s operatorima sustava do donošenja ovog Zakona, a koji nemaju definiran krajnji rok priključenja moraju se raskinuti u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
U Nacrtu se dodatno pojašnjava uloga Hrvatske energetske regulatorne agencije u donošenju pravila i utvrđivanju njihova sadržaja za operatore prijenosnih i distribucijskih sustava.
Za potrošače se uvode i jačaju važna prava. Kupcima se omogućuje slobodniji izbor opskrbljivača i modela ugovaranja, uključujući ugovore s obveznim trajanjem i fiksnom cijenom te ugovore s dinamičnim određivanjem cijene električne energije. Time se potrošačima omogućuje veća predvidivost troškova, ali i mogućnost korištenja razdoblja nižih cijena na tržištu. Dodatno se uvodi mogućnost dijeljenja energije, čime se olakšava korištenje i dijeljenje viškova električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, primjerice iz sunčanih elektrana na krovovima, među korisnicima i unutar stambenih zajednica.
Zaštita ranjivih kupaca
Značajno se povećava zaštita ranjivih kupaca i kupaca pogođenih energetskim siromaštvom. Propisuju se mehanizmi zaštite od isključenja, kao i jasnija pravila za privremenu obustavu isporuke električne energije. Uspostavlja se i sustav opskrbljivača u krajnjoj nuždi kako bi se osiguralo da kupci ne ostanu bez opskrbe u slučaju problema ili prestanka rada njihova opskrbljivača. Istodobno se uređuju obveze zajamčenog opskrbljivača i opskrbljivača u obvezi javne usluge.
Radi povećanja stabilnosti tržišta i sigurnosti opskrbe uređuju se obveze opskrbljivača povezane s upravljanjem rizicima te nacionalna procjena adekvatnosti resursa. Potiče se sklapanje dugoročnih ugovora, uključujući dvosmjerne ugovore za razliku (CfD) i privatne ugovore o kupnji električne energije (PPA), čime se nastoji smanjiti izloženost potrošača i proizvođača kratkoročnim tržišnim oscilacijama i volatilnosti cijena fosilnih goriva. Predviđeni su i mehanizmi za postupanje u slučaju krize cijena električne energije, uključujući mogućnost uvođenja privremenih mjera potpore kućanstvima i malim poduzetnicima.
Novi ZOTEE treba žurno biti donesen, jer su zbog neobavješćivanja Europske komisije o mjerama preuzimanja navedenih direktiva pokrenuti postupci povrede prava EU, Povrede broj 2025/0222, koja je u fazi Pisma službene obavijesti i Povrede broj 2025/0143, koja je u fazi Obrazloženog mišljenja. Naime, u odgovoru na Obrazloženo mišljenje navedeno je da će taj zakon stupiti na snagu u rujnu 2026. godine.
