Razvoj novih projekata obnovljivih izvora energije ušao je u još dublji mrak, čini se, ionako slijepe ulice, zahvaljujući ortačkom kapitalizmu koji je po svemu sudeći snažno kumovao višegodišnjem zanemarivanju zakonskog i podzakonskog uređenja elektroenergetskog sektora. Uz 6.500 MW koji su već na mreži, u nekim fazama razvoja je još barem 4.500 MW projekata, dakle, tiče se mnogih koji žele investirati u Hrvatskoj. Banski dvori posve su nezainteresirani a i u Saboru se rijetko govori o tom problemu bez populističkih tonova koji katkada vide samo crno-bijelu sliku, a katkada 'pogode u sridu'. U međuvremenu gruda snijega postala je kugla koja se kotrlja nizbrdo. To nikome ne odgovara, ali se ništa ni ne čini.
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) obavijestio je prošli tjedan zainteresirane investitore u obnovljivce, naručitelje EOTRP-ova (Elaborata o optimalnom tehničkom rješenja priključenja na elektroenergetsku mrežu) da će zaustaviti doradu tih elaborata dok ne dobije potrebne odluke Agencije.
Naime, EOTRP je složena analiza mreže, koja uvažava postojeće i planirano stanje mreže, kao i postojeće i planirane korisnike mreže, a rezultat je optimalno tehničko rješenje priključenja i preliminarna procjena pripadajućih troškova izgradnje mreže i izračun naknade za priključenje kroz stvaranje tehničkih uvjeta u mreži (STUM). EOTRP-ove izrađuju privatne tvrtke a revidira ih HOPS. Cijena priključenja za veće projekte iznimno je bitna za izračun isplativost i budućnost njihove realizacije. Ona po svemu sudeći mora biti nepoželjno visoka, za što izgleda nitko ne želi preuzeti odgovornost. A morat će i to uskoro, jer ovakva situacija je već dugo neodrživa.
Stampedo zbog kašnjenja MINGO-a
Ukupno 45 investitora u svibnju je podnijelo zahtjeve za dostavom podataka o stanju prijenosne mreže, za ukupno 2.628 MW novih projekata. Stampedo je nastao zbog višegodišnjeg otezanja MINGO-a oko izdavanja energetskih odobrenja (EO) pa su po dobivanju tog dokumenta svi pohrlili u isto vrijeme. Tome je kumovala neočekivana odluka MINGOR-a, a prema kojoj se naknada za izdavanje EO od 50 kn/kW za projekte iz čl. 133 uplaćuje tek nakon njegovog izdavanja. Neki bi tako uplatili velik novac na samom početku i to bi odvojilo ozbiljne od neozbiljnih, što je i trebao biti smisao instituta EO-a.
Posljedica je ogroman broj projekata u isto vrijeme, što se moglo očekivati. Jer, kako izračunati što bi priključenje svih njih odjednom moglo značiti za mrežu? Naime, iako je u srpnju 2022. donesena nova Metodologija za utvrđivanje naknade za priključenje, nije donesena pripadajuća jedinična cijena STUM-a. Ona se u svim simulacijama pokazala (pre)visokom.
Dakle, HERA – koja više od dvije godine nije donijela odluku o cijeni priključka (STUM-a) te tako doprinijela kaosu koji je inicijalno generirao MINGO – suočila se s prigovorima sedam investitora na u HOPS-u revidirane EOTRP-ove. Zaključila je da bi „nastavak postupaka po svim zahtjevima imao za posljedicu upitnost kvalitete izrađenih EOTRP-ova“ te je pozvala HOPS da privremeno zaustavi te postupke (revizije EOTRP-ova). HOPS će sada čekati odluku HERA-e.
„Dolazi do urušavanja pravnog okvira zbog kroničnog nedjelovanja HERA-e. HOPS ne može izaći iz pravnih okvira koji nisu dovršeni a predviđeni su u energetskom zakonodavstvu. Puna odgovornost zbog potpunog pravnog urušavanja cijelog sektora leži na HERA-i. Pod hitno se treba imenovati novi predsjednik Upravnog vijeća HERA-e i prvi zadatak mora biti donošenje jedinične naknade (cijene priključka op.a.) po kojoj HOPS tada mora ekspresno završiti svoje postupke i izdati EOTRP-e investitorima gdje je već ostvareno veliko kašnjenje“ komentirao nam je jedan od investitora dodajući da je sustav trenutačno na rubu kolapsa zbog nemara i potrebno ga je dovesti hitno u red.
Većina je u problemu jer je već sada jasno da neće na vrijeme, u zakonskom važenju odobrenja koja su dobili od MINGO-a i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, uspjeti realizirati projekte, a to je cca 2030. HOPS do tada neće napraviti vezu Lika-sjever jer jako kasni i morat će se pribjeći nekom ne baš dobrom rješenju, primjerice ograničenju priključne snage, pa tko voli, nek izvoli. Dakle, odgovornost za sadašnju situaciju se dijeli među akterima.
Bizarno postupanje regulatora
Situacija je postala bizarna – HERA ne odobrava desetgodišnje planove HOPS-a, ne donosi cijenu priključenja i nateže se s Ministarstvom i lobističkim grupacijama koje su u zadnjih godinu, godinu i pol zazivale, čak preko državnog tajnika Ive Milatića, da jedinična cijena priključenja bude nula. Jer, izgradnja mreže će se tobože financirati europskim sredstvima, što je samo djelomično moguće. Netko, a zna se i tko, jednostavno treba preuzeti odgovornost i reći koliko stvaranje tehničkih uvjeta priključenja (STUM) realno košta. Do tada, svi obilaze kao mačka oko vruće kaše.
Možda zato što je razvoj OIE u Hrvatskoj do sada je uglavnom bio vrlo klijentelistički, da se blago kaže. Neke tvrtke na tome su izrasle u velike igrače s ogromnim portfeljom projekata kojim mešetare. Oni koji su stigli među prvima bili su blagoslovljeni simboličnim cijenama priključka i visokim poticajnim cijenama. Da bi kasniji projektima bilo ponuđeno 80 % troška priključenja na prijenosu, stvarajući zapravo uvjete u mreži za sve koji dolaze iza njih, što nije pravedno. Tu nova Metodologija donosi ogromno poboljšanje jer je njome omogućeno određivanje prihvatljive jedinične cijene priključenja. U međuvremenu, sve je i poskupjelo. Većina investitora je svjesna da će morati keširati i na to su spremni do razumne mjere, no izluđuje ih ovakav pristup razvoju projekata.
Nije da se nije pokušalo napraviti reda, ali izgubljeno je jednostavno previše vremena. Kada je pristigao stampedo zahtjeva, bilo je jasno da postoji veliki problem, jer su stara i nova Metodologija izračuna sasvim drugačije. Stara je 80% troška STUM-a stavljala na investitora, a po novoj investitori bi plaćali po priključnoj snazi pomnoženoj s jediničnom naknadom za priključenje. Onom koja nije donesena do danas.
HOPS-ov upit: Što da radimo sa stampedom?
HOPS je u rujnu 2024. upozorio da je nova Metodologija drugačija od stare u smislu da joj je cilj da se „u okolnostima znatnog povećanja broja i snage projekata OIE omogući ravnomjerna, pravična i transparentna podjela iznimno visokih troškova izgradnje potrebnih ojačanja na prijenosu i STUM-a“. Tako svi projekti neovisno o njihovom broju, snazi i kronološkom redoslijedu te u kojoj mjeri utječu jedan na drugoga, jednako doprinose izgradnji mreže.
HOPS je stoga u rujnu predložio miks dviju Metodologija - da se svih 45 projekata promatra kao jedan, s jedinstvenom priključnom snagom, te da se na temelju toga provede proračun snaga i izračuna što je STUM za cijelu Hrvatsku, po HOPS-ovim cijenama opreme. Zatim bi se 80% tako izračunatog troška podijelilo s ukupnom snagom svih projekata (2.628 MW) da se dobije jedinična naknada po MW zatražene snage i tako bi svi projekti znali svoj udio u financiranju STUM-a. Kad je potreban isti STUM projekti bi zajednički sudjelovali u financiranju ukupnog stvarnog troška, razmjerno priključnoj snazi. Tome se još pridaje trošak priključka do najbliže mreže. Kad je potreban isti STUM, projekti zajednički sudjeluju u financiranju 80 % ukupnog stvarnog troška, razmjerno priključnoj snazi. HOPS bi, kaže, primijenio obvezno pravo čime se otklanja neravnopravnost projekata koji se istovremeno priključuju na mrežu. Uz to bi jednom godišnje revidirao takav trošak uzevši u obzir preostale izvore sredstava za izgradnju i održavanje mreže.
Djeluje previše idilično da bi bilo provedivo? Moguće, zato što se računica pokazala iznimno visokom. Je li to na koncu priznala i HERA rekavši HOPS-u da zaustavi reviziju EOTRP-ova? Kako neslužbeno doznajemo, stvaranje tehničkih uvjeta u mreži na razini države za 45 projekata koštalo bi 900 mil. do milijardu eura, što je i dvostruko više od onoga što ti investitori mogu podnijeti, bar tako tvrde. Struka pak interno kaže da je iznos nešto manji, bar udio koji bi snosili investitori. Sve to ne računajući cca. 1300 MW EOTRP-ova koji su u izradi na mreži ODS-a. Pritisak na HEP-ovu mrežu je jednostavno neodrživ i jasno je da će se mali broj projekata doista i priključiti do 2030. A mrežarinu je trebalo povećavati bitno više od 12%, ali država je to HERA-i zabranila, što je vjerojatno dočekano s olakšanjem. Nitko ne želi biti bad guy.
Žambokijev odlazak iz Upravnog vijeća
Tko zna, možda bi nekim čudom bilo drugačije da Danijel Žamboki par dana ranije nije podnio ostavku zbog 'afere Škogor'. U njegovom mandatu donoseni su svi potrebni HERA-ini podzakonski akti ZOTEE-a i on je odluku o jediničnoj cijeni priključenja imao spremnu za Upravno vijeće koje se trebalo sastati 23. rujna 2022.. Žamboki je i dalje je u svojstvu predsjednika sudjelovao je na sjednici UV na kojoj je odluka o cijeni priključka skinuta, njegovim prijedlogom. To je dakle bilo prije više od dvije godine!!!
Zakočenost HERA-e začuđuje ima li se u vidu da su svi sadašnji članovi Upravnog vijeća jednoglasno donosili odluke koje su dovele do ovog stanja. Glasovali za 10G plan HOPS-a iz 2021. koji je utvrdio da 400 kV STUM uzrokuju elektrane. Zakon o tržištu električne energije iz 2021. odredio je da uzročnici STUM-a snose njegove troškove, s čim je u skladu nova Metodologija donesena također jednoglasno. Dakle, znalo se u kojem se smjeru želi ići, ili netko nije dobro čitalo? Upravno vijeće možda čeka pismo, odluku, koje po svemu sudeći neće stići, kao u Marquesovom romanu "Pukovniku nema tko pisati". Ne, nema baš optimizma u tom memljivom romanu.
Energija može biti obnovljiva, ali vrijeme je neobnovljivi resurs u ljudskim životima. Ali u Vukovarskoj, u kojoj je smještena 'osovina MINGO-HEP-HERA', se izgleda otvorila crvotočina koja iskrivljuje prostor i vrijeme. Koliko će se još čekati, uzaludno je propitivati.
