Još veći problem ima Aluminij Mostar, u kojem 44% udjela drži bosanska država ušao je u fazu nelikvidnosti i po svemu sudeći uskoro prekida proizvodnju. Tu su u igri različite okolnosti među kojima je cijena električne energije samo jedan od nepovoljnih faktora. Elektroprivreda HZHB poručila je kako neće i ne može davati
struju onima koji ne plaćaju.
''Naša uprava je stava da nećemo trgovati ni s kim tko ne izmiruje svoje
obveze'', poručeno je iz Elektroprivrede HZHB nakon najava iz
mostarskog Aluminija da će morati zaustaviti proizvodnju.
Rečeno je da je dug u različitim procedurama na sudu.
''Mi ćemo štititi interese elektroprivrede i koristit ćemo sva zakonom
dozvoljena sredstva da naplatimo svoja potraživanja'', kažu u Elektroprivredi HZHB.
Generalni direktor Aluminija Dražen Pandža uputio je uzalud još u rujnu dramatično pismo vlastima upozoravajući kako je ta kompanija u ozbiljnim problemima zbog globalnih poremećaja i nebrige države te zatražio potporu za opstanak ovoga hercegovačkoga giganta za čiju se sudbinu vezuje 10.000 ljudi. Trgovinski rat SAD-a s EU-om i ostatkom svijeta doveo je do nevjerojatnih poremećaja na burzama o kojima Aluminij ovisi jer prodaje metal i kupuje sve svoje sirovine, što, uz porast cijene električne energije, čini nemogućim daljnje poslovanje. Dodatna blokada Rusalovih elektroliza (sraz Rusije i SAD-a) dovela je do toga da je cijena glinice iznimno visoka i neizdrživa za većinu elektroliza u svijetu. Na te se parametre ne može utjecati, ali FBiH, koja je i suvlasnik 44 posto dionica, mogla bi napraviti okružje da se prebrodi ova kriza.
"To znači diferencirane cijene električne energije, različite iznose naknada za kućanstva i za industriju, podjelu tereta za troškove prijenosa medu izvoznicima i uvoznicima, umanjenje mjera poticanja izvoza energenata i uvođenje snažnih mjera poticanja razvijanja realnoga sektora. Došli smo do prijelomnog trenutka kada je uključenje Vlade FBiH u tu problematiku jedini izlaz jer mi prostora za manevar na tom planu više nemamo, a ako ne dođe do promjene ovoga što sam nabrojio, mi dalje ne možemo" eksplicitan je Pandža. Iako je cijena aluminija na Londonskoj burzi metala (LME) u srpnju 2018. bila za 195 američkih dolara viša u odnosu na isti mjesec lani, usporedba cijena triju ključnih Aluminijevih sirovina u istomu razdoblju dovela je do tolikoga nerazmjera da je mostarska tvornica, umjesto profita na poskupljenju metala, na poskupljenju sirovina izgubila ukupno 5,2 milijuna KM i doslovno gubi na svakoj toni proizvedenoga metala. U srpnju je cijena glinice za 190 dolara po toni veća u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 307 dolara po toni, a cijena petrol-koksa 515 dolara po toni, dok je lani bila 385 dolara po toni. Tome treba pridodati da je cijena električne energije, s naknadama, premašila strahovitih 70 eura po MWh. Pandža upozorava kako je u prvom polugodištu 2018. BiH izvezla rekordnu količinu električne energije, a da istodobno domaća industrija uvozi struju, bez da postoji cjenovna diferencijacija i olakšice za industriju, kakva primjerice funkcionira u Republici Srpskoj.
