Bosanskohercegovačka elektroenergetska mreža ne može prihvatiti sve obnovljivce

Autor: N. D. Objavljeno: 15.12.2023. 🕜 09:03 Lokacija: Banja Luka (BiH)
  • Detalj dalekovoda (foto: Tonka, 2014.)

• dalekovodi, elektroenergetski sustavi, elektroenergetika
    Izvor: Antonia Hohnjec

Sve su glasnija upozorenja da mreža ne može podržati tako velik broj projekata

Samo na području Hercegovine ove godine na mrežu je priključeno 80 solarnih elektrana, a ako se tako nastavi, elektroprijenosni sustav će biti u problem jer ne može podnijeti priključenje tolike količine energije.

Mislim da se previše dozvola izdaje za obnovljive izvore energije.”, rekao je Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji je i jedan od direktora “Elektroprenosa BiH”.

On je, raspravljajući u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao da je nedavno Elektroprivreda BiH u Petrovcu izdala saglasnost za 50 MW solarnih elektrana.

"Enormna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora može ugroziti elektroprijenosni sustav i dovesti do njegovog kolapsa, jer je nužna energija uravnoteženja I stabilna mreža. To može dovesti do problema u gospodarstvu i možemo pričati kako imamo jeftinu struju, ali ako nemamo struje pola dana, to nije dobro”, rekao je Mazalica navodeći primjer izgrađenih vjetroelektrana na Velebitu gdje, kako kaže, dalekovod Donji Lapac – Kulen Vakuf iz dana u dan jako varira s opterećenjem, pišu Nezavisne novine.

Odlučivanje u Elektroprijenosu BIH je u blokadi jer se Hrvati iz HDZ-a i Bošnjaci u SDA već dvije godine ne mogu dogovoriti oko direktora. Investicije u mrežu stoje, baš kao i sanacije kvarova te navodi primjer kvara generatora u HE Višegrad pa se struja šalje 250 km do Sarajeva da se pretvori u 110 V i vrati u Višegrad u distribuciju. Problema ima i Banja Luka koja želi graditi treću TS, ali ne može radi problema u Elektroprijenosu BiH.

 
Ogroman interes mreža ne može podržati

 

O problemima s obnovljivim izvorima energije nedavno je govorio Radovan Višković, premijer Republike Srpske, koji je rekao da distribucijska mreža u BiH, a samim tim ni u Republici Srpskoj, ne može podnijeti sve zahtjeve za izgradnju vjetroelektrana i solarne elektrane.

Višković je tada rekao da je u ovom trenutku interes investitora u Republici Srpskoj oko 3.000 MW za sunčevu energiju, oko 600 MW za hidroelektrane I isto toliko za vjetroelektrane, te da nema šanse da ovu količinu energije prihvati  mreža.

"Prijenosna mreža u budućnosti nije spremna primiti toliku količinu energije i to svi znaju. Ono što država treba učiniti je dovesti prijenosnu mrežu na razinu da može prihvatiti što više ove zelene energetske projekte što je više moguće.“, rekao je Visković.

Tada je rekao da Republika Srpska, što se tiče do sada izdanih koncesija i projekata, ne može doći u probleme u smislu tužbi, jer su Nezavisni operator sustava i Državna regulatorna komisija za električnu energiju dali suglasnosti svim koncesionarima za priključenje na distribuciju i prijenos.

TAGOVI