"Prema mojim informacijama, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora poslao je upravi HEP-a prijedlog ugovora u kojem za svoje savjetodavne, konzultantske i druge usluge traži 0,2 posto ukupnog godišnjeg prihoda HEP-a (odnosno 25,2 milijuna kuna). Kad je riječ o Plinacru bilo bi to 1% prihoda (14 milijuna kn). Čudno je što taj novac traži unaprijed za usluge koje bi se tek trebale realizirati – kaže Večernjakov sugovornik blizak Vladi.
Član upravnog odbora Centra Josip Borak tvrdi da takve informacije nisu točne i da od javnih poduzeća ne traže naknade koje odgovaraju postotku njihovih ukupnih poslovnih prihoda.
Predsjednicima i članovima uprava državnih energetskih kompanija nije najsporniji iznos naknade koji će plaćati Centru već pitanje jesu li takvi ugovori uopće zakoniti.
Naime, ako državne tvrtke potpišu predložene ugovore, članovi njihovih uprava izlažu se riziku da budu kazneno gonjeni zbog izigravanja Zakona o javnoj nabavi.
Nadaju se da će odustati. "Toplo se nadam da će ekipa iz Centra odustati od svojih zahtjeva jer smo svjesni da bismo potpisivanjem takvog paušalnog godišnjeg ugovora zapravo kršili Zakon o javnoj nabavi, koji kao državno poduzeće moramo poštovati" rekao im je izvor blizak državnoj kompaniji iz energetskog sektora.
"Od tih ugovora svi bježe kao vrag od tamjana. Zato su već angažirali poznate odvjetničke urede da im daju pravno tumačenje predloženih ugovora – tvrdi njihov izvor blizak Vladi i zaključuje: “Znaju da im ne bi sudili Čačić ili HNS nego hrvatsko pravosuđe”.
