Crna Gora i Albanija posljednjih godina produbljuju suradnju u energetici, a posebice u elektroenergetskoj infrastrukturi, plinskoj povezanosti i integraciji regionalnog tržišta. Albanija prikuplja iskustva Crne Gore u području energetike, s obzirom na to da je Poglavlje 15. jedno od tehnički najsloženijih u pregovaračkom procesu s Europskom unijom, ali i jedno od poglavlja u kojem je Crna Gora ostvarila značajan napredak usklađujući zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a i provedbu reformi.
Na posljednjem sastanku, održanom u Podgorici, albanska je strana pokazala zanimanje za način na koji Crna Gora provodi energetsku tranziciju i njezin utjecaj na građane, posebno na socijalno osjetljive skupine stanovništva. Novim zakonskim rješenjima po prvi je put sustavno prepoznat pojam energetskog siromaštva, čime je stvoren okvir da se to pitanje rješava institucionalno.
Crna Gora je u sklopu programa unaprjeđenja energetske učinkovitosti uložila značajna sredstva u obnovu javnih objekata, škola, zdravstvenih i ustanova socijalne skrbi. Programima potpore kućanstvima i stambenim objektima građanima je omogućeno poboljšanje uvjeta stanovanja, smanjenje potrošnje električne energije i sniženje troškova energenata, uz istodobno podizanje kvalitete života.
"Proces energetske tranzicije provodimo pažljivo, vodeći računa o njegovoj socijalnoj dimenziji. Naš cilj nije samo proizvodnja čiste energije, već da koristi zelene tranzicije osjete svi građani," izjavio je crnogorski ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Albansko-crnogorski energetski projekti
Zajednički infrastrukturni projekti predstavljaju priliku da dvije zemlje dodatno ojačaju svoj geopolitički i energetski položaj. Posebno je važan Jadransko-jonski plinovod (IAP), jedan od najvažnijih regionalnih energetskih projekata koji može pridonijeti većoj energetskoj sigurnosti, diversifikaciji izvora opskrbe i snažnijem povezivanju zemalja Jugoistočne Europe s europskim energetskim tržištem.
Plinovod bi se trebao povezati s Transjadranskim plinovodom (TAP) u Albaniji. Planirana trasa je: Albanija - Crna Gora - Bosna i Hercegovina - Hrvatska, duljina mu iznosi oko 516 km, a kapacitet do 5 milijardi m3 godišnje. Njegovom izgradnjom Crna Gora će prvi put dobiti pristup prirodnom plinu, dok će Albanija postati važna tranzitna zemlja.
Dvije države povezane su i 400 kV dalekovodima, koordiniranim radom nacionalnih operatora elektroprijenosnih sustava i prekograničnom razmjenom električne energije. Operatori također usko surađuju u okviru Mreže europskih operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E).
Iako podmorski elektroenergetski kabel izravno povezuje Crnu Goru i Italiju, on ima veliko značenje i za Albaniju. Njime se omogućava prijenos električne energije iz Crne Gore u Italiju, a jačanjem regionalne mreže i Albanija može lakše izvoziti električnu energiju na europsko tržište.
