Bruto domaći proizvod
cijele regije iznosi oko 100 milijardi eura, a najavljene investicije
mogle bi dosegnuti i do 30 posto BDP-a.
Plan predviđa deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i dekarbonizaciju, energetsku obnovu javnih i privatnih zgrada, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasnog interneta.
Izravnu korist od tih investicija imat će Hrvatska, koja graniči s tim područjem.
Plinovod IAP
Za Hrvatsku je zanimljivo da će se financirati dovršetak Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) u Albaniji i duž obale što će omogućiti diversifikaciju dobavnih pravaca za plin te izgradnju plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH. To bi moglo utjecati na veću iskorištenost plinske infrastrukture u Dalmaciji, što bi moglo dugoročno smanjiti cijenu plina. Plinovod IAP veže se na plinovod TAP koji u Italiju donosi plin iz kaspijske regije i tako smanjuje ovisnost o ruskom plinu. Realizacija IAP projekta dobro napreduje, potreban je još pristanak Crne Gore i nakon toga kompanija s sjedištem u Splitu može početi s radom, kažu u BH Gasu.
IZ IPA pretpristupne pomoći bit će dodijeljeno devet mil. eura za period 2021.-2027. za projekt Južne plinske interkonekcije Hrvatska-BiH, kojom će se dvije zemlje plinski povezati.
Predviđena je i rekonstrukcija i dogradnja željezničkog koridora između Hrvatske i Srbije, izgradnja hidroelektrana u Albaniji, Crnoj Gori i Kosovu, vjetroelektrane i solarne elektrane u Sjevernoj Makedoniji.
Energetska obnova
Tu je i energetska obnova javnih i privatnih zgrada, na koje otpada 40% potrošnje energije na zapadnom Balkanu. Financirat će se i izgradnja centra za zbrinjavanje otpada u Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Jedna od tih deset investicijskih inicijativa odnosi se na dovršetak cestovnog koridora od Budimpešte preko Sarajeva do Ploča, a duž toga koridora bit će dograđen i željeznički koridor. Jedna inicijativa predviđa dovršetak cestovne povezanosti od Hrvatske do Grčke, tzv. "plavu auto-cestu" preko Crne Gore i Albanije.
Dovršetak toga pravca znatno bi povećao promet na Dalmatini, koja trenutačno završava u Pločama, a koja izvan sezone ima prilično slab promet.
