Europska komisija korak je bliže razbijanju velikih energetskih kompanija u Europi koje će novim mjerama izgubiti punu kontrolu nad svojom imovinom, piše 'Poslovni dnevnik'. Dio je to plana kojim se želi liberalizirati energetsko tržište u EU, a u praksi će značiti razbijanje velikih tvrtki na manje dijelove. Prema izvorima iz Komisije koji su inzistirali na anonomnosti, već su spremni zakoni koji bi prisilili energetske kompanije da prodaju neke svoje dijelove kako bi se razdvojila proizvodnja od distribucije energije. Plan se još naziva i "rasplitanje vlasništva", a njime Bruxelles želi povećati konkurentnost i natjerati proizvođače na snižavanje cijena, komentira 'Poslovni dnevnik'. Nact novoga zakona trebao bi biti predstavljen u srpnju ili rujnu, a već je dobiven i načelan pristanak vođa zemalja članica na njihovu summitu održanom 8. i 9. ožujka. U zaključcima summita istaknuto je kako vođe EU podupiru "učinkovito razdvajanje proizvodnih aktivnosti od mrežnih operacija" kojima bi rukovodili nezavisni operativni sustavi koji bi također jamčili jednako pravo pristupa transportu. Također, dogovoreno je kako će svaki pokušaj odvajanja morati uzeti o obzir specifičnosti energetskog sektora, kao i nacionalna te regionalna tržišta energije. Međutim, članice EU još nisu formalno prihvatile nikakav konkretni pravni model kojim bi se reguliralo to tržište. Jedan europski diplomat rekao je, međutim, kako summit nije pozvao na odvajanje proizvodnje od opskrbe. 'Poslovni dnevnik' navodi kako su države članice podijeljene u dva tabora. Velika Britanija, Irska i Nizozemska s jedne strane zalažu se za odvajanje, dok su nasuprot njima Francuska i Njemačka, države koje imaju velike energetske kompanije poput EDF-a i E.ON-a te se protive planu. Zahvaljujući sadašnjoj situaciji, kompanije poput E.ON-a, koje u svome vlasništvu imaju polja plina, naftovode i elektrane, kao i mogućnost prodaje struje direktno potrošačima, mogu uspješno blokirati neku stranu tvrtku da prodaje struju na njihovu matičnom tržištu što uvelike otežava konkurentnost, piše 'Poslovni dnevnik'. Unatoč svemu, Komisija je odlučna provesti svoje prijedloge, koji su također dio strategije za borbu protiv klimatskih promjena. Tijekom ove godine bit će predstavljeno 11 inicijativa u području okoliša, osam iz energetike, dvije o pitanju konkurentnosti te 13 iz vanjskih poslova. Jedan od zakona koji se najviše očekuje onaj je o korištenju obnovljivih izvora energije, koji bi se trebao pojaviti na jesen, a imat će tri dijela, o biogorivima, grijanju i hlađenju te o obnovljivoj električnoj energiji. Jedan od dužnosnika kazao je kako je Komisija pravilno postupila kada je postavila cilj o većem korištenju obnovljivih izvora, međutim, ono što predstavlja problem je kako postići povećanje korištenja takve energije sa sadašnjih šest na 20% do 2020. godine. Komisija zemljama članicama vjerojatno neće davati nikakve međurokove već samo jedan - do 2020. godine. Ako ga ne uspiju ispuniti, uslijedit će pokretanje kaznenih mjera, podsjeća 'Poslovni dnevnik'.