Bojan Reščec iz Zajednice OIE pri HGK je kazao da je politička igra 'toplo-hladno' za investitore u te oblike energije uzdrmala povjerenje investitora ali da drži da su ciljevi koje spominje strategija za OIE osvarivi, jer su ti izvori postali 'mainstream' a troškovi su se smanjili. Emanuel Kovačić iz INA-e je upozorio da će u budućnosti biti manje besplatnih ETS kvota i bit će skuplje te da Hrvatska između ostalog treba odrediti svoje ciljeve za primjenu biogoriva. Ljubomir Majdandžić je, govoreći u svoje ime, savjetovao da se poveže Niskougljična strategija sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama, a da bi Hrvatska dostigla prosjek EU već sada bi trebala umjesto 50 MW u solaru imati 500 MW. Ana Pavičić Kaselj, jedna od autorica nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, prigovorila je da prioriteti i mjere izgledaju kao da ih je pisala druga osoba i da mjere nisu dovoljno detaljno razrađene, dok su neki segmenti manje ambiciozni od već postojećih usvojenih planova, poput Trećeg NAP-a za energetsku učinkovitost. Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatske je govorila o ogromnim potencijalima plina kao goriva u prometu te da bi trebalo napraviti punionice za brodove u većim lukama, a i INA bi sada nepridobiv plin mogla pročišćavati i prodavati na svojim pumpama. Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera komentirao je da hrvatska brodogradilišta mogu isporučivati dijelove za vjetroelektrane te da bi država kroz energetsko zadrugarstvo i investicije građana koji zarađuju na turizmu trebala više ustrajati na primjeni fotonapona.
Niskougljična strategija nedovoljno hrabra u brzini primjene mjera
Nevladin sektor iščitao je Niskougljičnu strategiju do 2030. i ima primjedbe
