Na okruglom stolu koji je na temu Zimskog paketa organizirao CIGRE, rečeno je da je ovo prvi puta da Hrvatska kao članica unije sudjeluju u sukreiranju energetske politike. Prema aktualnim prijedlozima države članice će morati pojednostavniti proces dobivanja dozvola za priključenje postrojenja, a do 2021. godine morat će ustrojiti "one-stop-shop" za dozvole za gradnju postrojenja na OIE, pri čemu najkompleksnija procedura ne bi smjela trajati duže od tri godine. Potpore koje će se ubuduće isplaćivati za projekte trebale bi biti financijski stabilne kako bi se izbjegle revizije koje su u prošlosti negativno utjecajele na razvoj tog sektora. Forsira se upotreba OIE u sektoru grijanja i hlađenja, gdje Hrvatska trenutno vrlo loše stoji, dok bi udio niskoemisijskih goriva u prometu do 2021. trebao biti 1,5%, odnosno 6,8% do 2030. godine. "Prosumerima" (potrošačima koji su ujedno i proizvođači energije) smatraju se kućanstva s godišnjom proizvodnjom do 10 MWh, odnosno pravne osobe s proizvodnjom do 500 MWh te se potiče njihovo osnaživanje i udruživanje u energetske zajednice.
U smislu ostvarenja Energetske unije Hrvatska bi, kao i druge članice, do početka 2018. trebala dostaviti EK Nacrt Nacionalnog integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021.-2030., o kojem bi se prethodno trebala provesti javna rasprava. Realizacija tog bi dokumenta bi trebala biti praćena na godišnjoj razini, a prvo ažuriranje 2023. Iz resornog ministarstva su poručili da je pri tome naglasak na regionalnoj suradnji, a pozitivno je što će se uskoro donijeti Niskougljična strategija. Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, definiran je cilj od 1,5% godišnjih ušteda na razini svake države članice, što bi kumulativno do 2030. trebalo dovesti do uštede od 30% energije u ukupnoj potrošnji. Hrvatska dobro stoji s mjerama alternativnih politika vezanim za članak 7. Zakona o energetskoj učinkovitosti, ali sustavi obveza problematični su u nas i u ostalim članicama unije, rečeno je. Europski cilj je jedinstveno energetsko tržište i snažna regionalna suradnja koja će to omogućiti. Zato možemo očekivati da će se HEP ODS uključiti u uspostavu europskog entiteta za DSO, a TSO-i će se uključivati u rad Regionalnih operativnih centara, čija uspostava će se definirati temeljem tehničkih kriterija koje će dati ENTSO-E. Trenutno je obveza suradnje TSO-a definirana kodovima, no idući korak bit će spomenuti centri, koji po mišljenju struke možda neće zaživjeti prije 2025. Da bi se ostvarili brojni ciljevi bit će nužno uvođenje naprednih brojila, gdje Hrvatska dosta zaostaje.
Kad je riječ o energetskom siromaštvu, ugroženim kupcima i socijalnim slučajevima, u nacrtima direktiva se spominje da bi zaštićena cijena električne energija za njih trebala biti određena na period od maksimalno pet godina, uz obrazloženje nacionalnih vlada prema EK. U cilju dobrog informiranja i osnaživanja potrošača ističu se usporedni kalkulatori tarifa za cijene energenata kao optimalan način koji koristi čak 64% potrošača, dok ih 38% odlazi na web stranice tvrtki. Također, treba imati na umu da će Europske komisija usporedno uz ovaj veliki paket energetskih zakona u javnu raspravu ove godine ubaciti i novu Direktivu o plinu. Taj veliki i ambiciozan paket nove legislative mogao bi na snagu stupiti tijekom iduće godine te će trebati biti prenesen u zakonodavstvo svih država članica.
