U organizaciji Hrvatske stručne udruga za plin održan je okrugli stol pod nazivom "Energetski projekti RH - gdje smo - kamo idemo - koja nam je budućnost?". Na okruglom stolu bilo je riječi i o obnovljivim izvorima energije te je istaknut potencijal otvaranja novih radnih mjesta u proizvodnji opreme za vjetroelektrane, prenosi HINA. Kako je ocijenjeno na okruglom stolu, Hrvatska kasni s realizacijom svojih i uključivanjem u međunarodne energetske projekt. "Hrvatska je predugo oklijevala i razmišljala o uključenju u plinovod Južni tok, a ni u projekt Nabucco nije se dovoljno uključila", ocjena je prof. dr. sc. Igora DEKANIĆA sa zagrebačkog Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta. "Hrvatska je postala talac takvog ponašanja, pa će umjesto izbora najboljih rješenja morati birati između najmanje loših. I plinovod Južni tok i LNG terminal na Krku će nam u budućnosti sigurno trebati jer će Hrvatska, primjerice, za 20 godina uvoziti 80 posto plina za svoje potrebe", rekao je prof. Dekanić. Dr sc. Stevo KOLUNDŽIĆ iz INA-e upozorava da će u budućnosti potrošnja rasti, što znači da treba osigurati nove dobavne pravce i unaprijediti plinski sustav. Pored Podzemnog skladišta Okoli hitno nam treba još jedno skladište plina, a država do kraja prvog ovogodišnjeg tromjesečja mora definirati sastav svog podkonzorcija u konzorciju za izgradnju LNG terminala, smatra dr. sc. Kolundžić. Po njegovom mišljenju, nema razloga za odbijanje uključenja u Južni tok, a Hrvatska mora imati i jasan stav o Nabuccou, prenosi HINA. Vladimir ĐUROVIĆ, dip. ing. iz Plinacra najavljuje da će magistralni plinovod do kraja 2011. doći do Splita te da su sljedeći koraci tvrtke povezivanje s međunarodnim sustavima. Za kraj ove godine najavio je završetak interkonekcije s mađarskim sustavom, a kao perspektivni pravac označio jadransko-jonski plinovod. Vlatko BILIĆ-ŠUBAŠIĆ, dipl. ing. (Podzemno skladište Okoli) izvijestio je da je izlazni kapacitet iz skladišta Okoli povećan prenamjenom triju bušotina, a za ovu godinu najavljuje dodatno povećanje izlaznog kapaciteta za 6 do 7%. Ipak, pravo rješenje po njemu je izgradnja dodatnog skladišta za vršna opterećenja u Grubišnom Polju te izgradnja još jednog skladišta u Beničancima u Slavoniji. Dodajmo ovome kako je na okruglom stolu bilo riječi i o obnovljivim izvorima energije te je istaknut potencijal otvaranja novih radnih mjesta u proizvodnji opreme za vjetroelektrane. Taj potencijal, kako je naglašeno, proizlazi iz 3 milijarde eura planiranih ulaganja do 2020. godine u obnovljive izbore energije. Učinka od tih ulaganja neće biti ako se u elektrane ne bude ugrađivala domaća oprema, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan CAR iz Končar Instituta.